Ekumenska Biblija - Knjiga o Danielu (dio I.) - Prijevod Tomislav Dretar

Knjiga o Danielu

Biblija, ekumenski prijevod; preveo: Tomislav Dretar Knjiga o Danielu

Danijel i njegovi drugovi u Babiloniji

• 1 1 Treće godine^[1] vladavine Jojakimove, kralja Jude, Nabukodonozor, kralj Babilonije, dođe k Jeruzalemu i opsjede ga.

• Gospodin izruči u ruke njegove Jojakima, kralja Jude, i jedan dio pribora kuće Božje; on ih odnese u zemlju Šinear^[2] u kuću svojih bogova.

• 3 Potom kralj zapovjedi Ašpenazu, ravnatelju svojeg osoblja, da dovede nekoliko sinova Izraelovih, kako kraljevskih potomaka tako i plemenitaških obitelji:

• 4 dječaka bez ikakve mane, lijepih za vidjeti, upućenih u svaku mudrost, vještih u znanju, razumijevajućih znanost i posjedujuće krjepkost, da bi stojali u kraljevskoj palači i da bi ih se poučilo književnost i jezik Kaldejaca^[3].

• 5 Kralj odredi za njih svakodnevno snabdijevanje iz kraljevskog jelovnika i njegovog pića, propisujući da ih se odgaja tijekom triju godina, u kojem roku će se oni nalaziti u kraljevoj nazočnosti^[4].

• 6 Bijaše među njima nekoliko Judinih sinova^[5]: Danijel, Hananija, Mišael, i Azarija.

• 7 Predstojnik osoblja njima nadjenu imena: Danijelu^[6] dade ime Beltšasar, Hananiji Šadrak, Mišaelu Mešak, i Azarijau Abed-Nego.

• 8 A Danijel primi k srcu da se ne uprlja jelovnikom kraljevim ni vinom od njegovog pića. On načini jednu zamolnicu predstojniku osoblja da se ne bi prljao^[7]

• 9 i Bog dodijeli Danijelu milost i naklonost predstojnika osoblja.

• 10 Predstojnik osoblja reče Danijelu: » Ja se bojim da Mojgospodin Kralj, koji je utvrdio vašu hranu i vaše piće, ne vidi vaša blijeda lica bljeđima od onih dječaka vaše dobi, i da me vi ne učinite krivim po cijenu glave spram kralja.« *11 Danijel reče čuvaru kojeg predstojnik osoblje bijaše zadužio Danijelom, Hananijom, Mišaelom i Azarijaom:

• 12 »Stavi dakle na pokus sluge svoje tijekom deset dana. Nek' nam se daje povrća za jesti i vode za piti.

• 13 Potom ti ćeš pogledati naš izgled i izgled onih dječaka koji jedu kraljev jelovnik; i prema onom što budeš vidio, postupi spram svojih slugu!«

• 14 On ih posluša i stavi ih na pokus tijekom deset dana.

• 15 U roku od deset dana, vidje se da oni imadoše bolji izgled i veću gojaznost nego svi dječaci koji su jeli s kraljevskog jelovnika.

• 16 Čuvar, dakle ukloni njihov jelovnik i vino koje su imali piti, i davaše im povrće.

• 17 A toj četvorici dječaka Bog dade znanost, i uputi ih u svu književnost i mudrost.

• 18 U roku dana propisanih od kralja za njih dovesti k njemu, predstojnik osoblja dovede ih u nazočnost Nabukodonozorovu.

• 19 Kralj porazgovara s njima, i među svima ne nađe se nitko kao Danijel, Hananija, Mišael i Azarija. Oni se nađoše dakle u nazočnosti kraljevoj;

• 20 i u svim predmetima mudrosti i spoznavanja o kojima je kralj raspitivao kod njih on ih nađe deset puta nadmoćnijima svim vračevima i čarobnjacima^[8] što ih on imaše u svem svom kraljevstvu.

• 21 A Danijel poživje sve do prve godine kralja Kira^[9].

Prvi Nabukodonozorov san

• 2 1 U dvije godine vladavine Nabukodonozora^[10], Nabukodonozor imade snove. Njegov duh bi zabrinut i njegov ga san napusti.

• 2 Kralj zapovijedi pozvati mađioničare, čarobnjake, vračeve i Kaldejce^[11], da bi izložili kralju njegove snove.

• 3 Kralj im reče: » Ja sam imao jedan san, a moj je duh zabrinut da spozna taj san.«

• 4 Kaldejci rekoše kralju, na aramejskom: »O kralju! Živio za uvijek^[12]! Reci san slugama svojim, a mi ćemo ti izložiti tumačenje.«

• 5 Kralj odgovori i reče Kaldejcima: » Ja dajem svoju riječ! Ako mi ne obznanite san i njegovo tumačenje, bit ćete raskomadani, a vaše će kuće biti pretvorene u klozetske jame^[13].

• 6 A, ako vi izložite san i njegovo tumačenje, primit ćete s moje strane poklone, nagrade i mnoge počasti. Izložite mi dakle san i njegovo tumačenje!«

• 7 Oni po drugi put odgovoriše govoreći: » Nek' kralj kaže san svojim slugama, a mi ćemo izložiti tumačenje.«

• 8 Kralj odgovori i reče: » Zasigurno, ja znam da vi pokušavate dobiti na vremenu, jer ste vidjeli da sam dao svoju riječ:

• 9 ako li mi ne obznanite san, ista vas presuda čeka; a vi ste se dogovorili za izreći u mojoj nazočnosti jednu lažnu i izopačenu riječ sve dok se vrijeme ne promijeni. Recite mi dakle san, i ja ću moći znati da li ćete mi izložiti njegovo tumačenje.«

• 10 Kaldejci odgovoriše i kazaše u nazočnosti kraljevoj: »Nema ni jednog čovjeka na svijetu koji može izložiti kraljev predmet! Jer, ni jedan kralj, ma kako moćan i velik da je, nije nikad tražio jednaku stvar ni jednom magičaru, čarobnjaku ni Kaldejcu.

• 11 Stvar koju kralj traži je prekomjerna, i nema nikog drugog tko može nju izložiti u nazočđnosti kraljevoj, izuzev ako to nisu bogovi koji nemaju ništa s tjelesnim bićima.«

• 12 Na to, kralj se razljuti i razdraži mnogo, i zapovjedi pogubiti sve mudrace Babilonije^[14].

• 13 Pojavi se presuda; mudraci bijahu sasijecani, a tražiše i Danijela i njegove drugove da budu pobijeni.

Bog otkriva Danijelu kraljev san

14 Tada Danijel načini jedan mudar i razborit hitar odgovor Arioku, glavnom kraljevom krvniku^[15], koji bijaše izišao za sasjeći mudrace Babilnije.

• 15 On uze riječ i reče Arioku, kraljevom časniku: » Zašto je presuda dana od kralja tako strogađ« Tad Ariok priopći stvar Danijelu.

• 16 Danijel tada uđe i zamoli kralja da mu dadne vremena; glede tumačenja, on će ga izložiti kralju.

• 17 Tada Danijel ode u svoju kuću, i priopći stvar Hananiji, Mišaelu, i Azariji, svojim drugovima,

• 18 govoreći im da mole milost u Boga s neba u svezi s tom misterijom, da ne dopusti uništenje Danijelovo i njegovih drugova s ostatkom babilonijskih mudraca.

• 19 Tad tajna bi razotkrivena Danijelu u jednom noćnom viđenju. Tada Danijel Blagoslovi Boga na nebu. Danijel uze riječ i reče:

• 20 » Nek' *ime Božje blagoslovljeno

bude, oduvijek i zauvijek!

Jer, mudrost i moć pripadaju njemu.

• 21 On je taj koji mijenja vremena i

časove;

on obara kraljeve i podiže kraljeve;

on podijeljuje mudrost mudracima,

i spoznaju^[16] onima koji znaju

razlikovati;

22 on je taj koji otkriva stvari duboke i

skrivene;

on poznaje ono što ima u tminama,

a s njim boravi svjetlost.

23 Tebi, Bože mojih otaca^[17] , moja

zahvalnost i moj hvalospjev,

jer ti si mi dao mudrost i snagu!

A sada, ti si mi dao upoznati ono što te mi bijasmo zamolili; pošto si nam dao upoznati kraljev predmet.«

• 24 Nakon toga, Danijel uđe kod Arioka, kojeg kralj bijaše zadužio da uništi mudrace Babilonije; on dođe i reče ovako: » Ne ubijaj mudrace Babilonije! Uvedi me kod kralja, i ja ću izložiti tumačenje kralju.«

• 25 Tad Ariok, u hitnji, uvede Danijela kod i ovako mu reče: » Ja sam našao jednog čovjeka, među izgnanicima iz Jude, koji će obznaniti tumačenje kralju.«

Statua krhkih nogu

• 26 Kralj uze riječ i reče Danijelu, zvanom Beltšasar: » Možeš li mi ti obznaniti san koji sam vidio i njegovo tumačenjeđ«

• 27 Daniel odgovori u nazočnosti kraljevoj i reče: » Tajnu za koju se kralj raspituje, ni mudraci, ni vračari, ni magičari, ni čarobnjaci ne mogu izložiti kralju^[18].

• 28 Ali, ima jedan Bog u nebu koji razotkriva tajne, i on je obznanio kralju Nabukodonozoru ono što će se dogoditi u budućnosti. Tvoj san i viđenja tvojeg duha na tvom ležaju, evo ih.

• 29 Za tebe, o kralju, tvoje misli bijahu iskrsle na tvom ležaju o onome što će se ubuduće dogoditi, a otkrivatelj tajni te upoznao s onim što će se zbiti.

• 30 Što se tiče mene, to nije nikako zbog toga što bi ona meni bila otkrivena jednom mudrošću nadmoć nijom onoj u svih drugih živih bića; već je to da bi se obznanilo kralju tumačenje i da bi ti spoznao misli svojeg *srca.

• 31 Ti dakle, o kralju, ti si gledao; kad evo jednog velikog kipa. Taj kip bijaše veoma velik, a njena divota, osobita. Ona se dizaše pred tobom, a njen izgled bijaše zastrašujući.

• 32 Taj kip imaše glavu od čistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od bronce,

• 33 noge od željeza, stopala dijelom od željeza, dijelom od keramike.

• 34 Ti gledaše, kad jedan kamen se otkinu bez posredovanja ikakve ruke; on udari kip u njegova željezna stopala, i on se u prah raspade.

• 35 Tad bijahu razmrvljeni zajedno željezo, keramika, bronca, srebro i zlato; oni postadoše kao pljeva na gumnu u ljeto: vjetar ju odnosi i ne nađe joj se više nikakvog traga. Glede kamena koji bijaše udario kip, on postade jedna velika planina i ispuni svu zemlju.

• 36 Takav je san, a mi ćemu mu sada izreći tumačenje u nazočnosti kraljevoj. *37 Ti, o kralju, kralju kraljeva; ti kome Bog iz neba bijaše dao kraljevstvo, moć, snagu i slavu,

• 38 ti u čiju ruku on bijaše stavio ljude, divlje životinje i nebeske ptice, ma u kojem mjestu prebivali, i kojeg je postavio gospodarem nad svima njima: ti si taj koji je zlatna glava.

• 39 Poslije tebe podignut će se jedno drugo kraljevstvo, slabije od tvojeg; potom jedno drugo kraljevstvo, treće, ono od bronce, koje će zagospodariti svom zemljom.

• 40 Potom će doći četvrto kraljevstvo, tvrdo kao željezo: isto kao što željezo mrvi i krši sve, kao željezo koje drobi, ono će smrviti i zdrobiti sve ove ovdje.

• 41 Ti si vidio stopala i prste dijelom od lončarske keramike i dijelom od željeza: to će biti jedno razdijeljeno kraljevstvo, a bit će u njemu tvrdoće željeza, isto kao što si ti vidio željezo izmiješano s keramikom od ilovače.

• 42 Što se tiče prstiju na stopalima dijelom od željeza i dijelom od keramike: jednim će dijelom kraljevstvo biti snažno, a jednim će dijelom ono biti lomljivo^[19].

• 43 Ti si vidio željezo izmiješano s keramikom: posredstvom ljudskog sjemena oni će biti izmiješani^[20], ali oni neće prionuti jedno drugom, kao što se željezo ne miješa s keramikom.

• 44 A u one dane tih tadašnjih kraljeva, Bog će podići jedno kraljevstvo koje nikad neće biti uništeno i čije kraljevanje neće biti prepušteno nekom drugom narodu. Ono će smrviti i uništiti sva ta tamošnja kraljevstva, i potrajat će zauvijek;

• 45 isto kao što si vidio jedan kamen^[21] otkinuti se od planine bez posredništva ikakve ruke i smrviti željezo, broncu, keramiku, srebro i zlato. Veliki Bog je obznanio kralju ono što će biti ubuduće. San je siguran, a njegovo tumačenje dostojno vjerovanja.«

• 46 Tada kralj Nabukodonozor pade ničice, odade počast Danijelu i zapovijedi da mu prinesu jednu žrtvu i mirise.

• 47 Kralj se obrati Danijelu i reče: Uistinu, vaš Bog je Bog bogovima, Gospodin kreljevima i otkrivatelj tajni, jer mi je mogao otkriti onu tajnu.«

• 48 Tad kralj podiže Daniela, predade mu mnogo velikih poklona, dade mu vlast nad svom pokrajinom Babilonije i načini ga glavnim nadzornikom svih mudraca Babilonije.

• 49 Danijel podnese jednu molbenicu kralju^[22], a ovaj stavi Šadraka, Mešaka i AbedNegoa na čelo uprave pokrajine Babilonije. Glede Danijela, on bijaše u blizini kraljevoj.

Zapovijed obožavanja zlatne statue

• 3 1 Kralj Nabukodonozor načini jedan kip od zlata: njegova visina bijaše 60 lakata^[23], a njegova širina, šest lakata. On ju podiže u ravnici Dura, u pokrajini Babiloniji.

• 2 A kralj Nabukodonozor posla glasnike za prikupiti satrape^[24], nadzornike, upravitelje, savjetnike, rizničare, zakonoznance, sudske činovnike i sve službenike pokrajina da dođu na posvećenje kipa kojeg kralj Nabukodonozor bijaše podigao.

• 3 Tada satrapi, nadzornici, upravitelji, savjetnici, rizničari, zakonoznanci, sudski činovnici i svi službenici pokrajina se sakupiše na posvećenje kipa kojeg kralj Nabukodonozor bijaše podigao.

• 4 Tad poklisar povika snažnim glasom: » Zapovijeda vam se ljudi iz svih pučanstava, naroda i jezika!

• 5 U času kad budete čuli zvuk roga, frule, kitare, harfe^[25], lutnje, gajdi i svih vrsta glazbala, vi ćete se pokloniti i obožavati kip od zlata kojeg je kralj Nabukodonozor podigao.

• 6 Tko god se ne pokloni, bit će bačen u istom času u užarenu peć. «

• 7 Na to, u istom času kad ljudi začuše zvuk roga, frule, kitare, harfe, lutnje, gajdi i svih vrsta glazbala, ljudi svih pučanstava, naroda i jezika se pokloniše i obožavahu kip od zlata kojeg kralj Nabukodonozor bijaše podigao.

Danijelovi prijatelji ostaju vjerni Bogu

• 8 Na to, istog časa, Kaldejci se primaknuše i staviše protiv Židova^[26]. *9 Oni uzeše riječ i rekoše kralju Nabukodonozoru: » O kralju! Živio zauvijek ^[27]!

• 10 Ti sam, o kralju, dao si zapovijed da svaki čovjek koji bude čuo zvuk roga frule, kitare, harfe, lutnje, gajdi i svih vrsta glazbala, ima se pokloniti i obožavati kip od zlata,

• 11 a tko se ne bude poklonio bude bačen u užarenu peć.

• 12 Ima Židova koje si ti stavio na čelo uprave pokrajine Babilonije: Šadrak, Mešak i AbedNego. Ti ljudi, o kralju, nemaju opbzira spram tebe: oni ne služe tvoje bogove i ne obožavaju zlatni kip koji si ti podigao. «

• 13 Tad Nabukodonozor, s gnjevom i srdžbom, zapovjedi dovesti Šadraka, Mešaka i Abed-Negoa. Tada ti ljudi bijahu dovedeni u nazočnost kraljevu.

• 14 Nabukodonozor uze riječ i reče njima: » Je li točno, Šadrače, Mešače i AbedNego, da vi ne služite mojim bogovima i da vi ne obožavate zlatni kip koji sam ja podigaođ

• 15 Jeste li vi sada spremni, u času kad začujete zvuk roga, frule, kitare, harfe, lutnje, gajdi i svih vrsta glazbala, da se poklonite i obožate kip kojeg sam ja načiniođ Ako li ga ne budete obožavali, u istom času vi ćete biti bačeni u sred užarene peći, i koji je to bog koji će vas izbaviti iz moje rukeđ«

• 16 Šadrak, Mešak i AbedNego uzeše riječ i rekoše kralju: » O Nabukodonozore! Mi ne trebamo tebi odgovarati što god bilo u vezi s ovim.

• 17 Ako naš Bog kojeg mi služimo može nas osloboditi, nek' nas oslobodi užarene peći i tvoje ruke, o kralju!

• 18 Čak i da ne učini to, znaj dobro, o kralju, da mi nećemo služiti tvoje bogove i obožavati zlatni kip koji si tu podigao.«

• 19 Tad Nabukodonozor bi ispunjen bijesom, a izraz njegovog lica se promijeni glede Šadraka, Mešaka i Abed-Negoa. On uze riječ i zapovjedi užariti peć sedam puta jače no što imaše običaj zagrijavati ju.

• 20 Potom on zapovjedi snažnim ljudima iz svoje vojske da svežu Šadraka, Mešaka i Abed-Negoa, za baciti ih u užarenu peć.

• 21 Tad ti ljudi biše svezani zajedno sa svojim hlačama, svojim tunikama, svojim kapama i svojim ogrtačima, i biše oni bačeni u sred užarene peći.

• 22 Na to, kako riječ kraljeva bijaše stroga i kako peć bijaše iznimno ugrijana, plamen ubi ljude koji bijahu razapeli Šadraka, Mešaka i Abed-Negoa.

• 23 Glede e trojice ljudi Šadraka, Mešaka i AbedNegoa, oni padoše svezani u sred užarene peći^[28].

Danijelovi prijatelji spašeni iz užarene peći

• 24 Kralj Nabukodonozor njih ču pjevati^[29], on bi zaprepašten i naglo diže se. On uze riječ i reče svojim savjetnicima: » Nismo li mi bacili u sred vatre trojicu svezanih ljudi?« Oni odgovoriše i rekoše kralju: » Naravno, o kralju! « *25 Kralj odgovori i reče: » Evo ja vidim četvoricu razvezanih ljudi koji hodaju usred vatre, a da na njima nema nikakave pozljede, a izgled četvrtog sliči onome sina božjeg ^[30].«

• 26 Tad Nabukodonozor približi se otvoru užarene peći. On uze riječ i reče: » Šadrače, Mešače i Abed-Nego, sluge Boga svevišnjega, iziđite i dođite!« Tad Šadrak, Mešak i AbedNego iziđoše iz sred vatre.

• 27 Satrapi^[31], nadzornici, upravitelji i savjetnici kraljevi se okupiše. Oni vidješe te ljude: vatra nije imala nikakve moći nad njihovim tijelima; kosa im na glavi ne bijaše osmuđena; njihovi ogrtači bijahu netaknuti, a miris vatre ne bijaše prešao na njih.

• 28 Nabukodonozor uze riječ i reče: » Blagoslovljen budi Bog Šadrakov, Mešakov i Abed-Negoov, koji je poslao svog Anđela i spasio sluge svoje, jer se oni bijahu pouzdali u njega i što, kršeći riječ kraljevu, bijahu izručili tijela svoja da ne bi služli ni obožavali nikakvog boga, ako to nije njihov Bog.

• 29 Glede mene, ja sam dao zapovijed da netko, iz sveg puka, naroda i jezika, tko bi govorio s bezumnošću protiv Boga Šadrakova, Mešakova i AbedNegova, bude raskomadan, a kuća njegova pretvorena u slivnik^[32]; jer nema drugog Boga koji može tako oslobađati.

• 30 Tad kralj dade napredovati Šadraku, Mešaku i Abed-Negou, u pokrajini Babiloniji.

Drugi san kraljev: veliko drvo

• 31 Kralj Nabukodonozor, ljudima svih pukova, naroda i jezika koji nastanjuju cijelu zemlju. Nek mir vaš bude velik!

• 32 Znakovi i čuda koja je svevišnji Bog učinio spram mene, ja sudim dobrim izložiti ih:

• 32 Ti znakovi, kako su veliki,

i njegova čuda, kako su moćna!

Njegova je vladavina jedna vječna

vladavina,

i njegova vlast ide iz pokoljenja u

pokoljenje.

• 4 1 Ja, Nabukodonozor, ja bijah spokojan u kući svojoj, napredovah u svojoj palači.

• 2 Vidjeh jedan san, i on me užasavaše; sanjarije na ležaju mom, i viđenja mog duha uznemiravaše me.

• 3 Dao sam naredbu dovesti u nazočnost moju sve mudrace^[33] Babilonije, da mi obznane tumačenje sna.

• 4 Tada uđoše magičari, vračevi, kaldejci i čarobnjaci^[34]; ja rekoh san u nazočnosti njihovoj, a oni mi ne dadoše tumačenja.

• 5 Na kraju uđe Danijel, nazvan Beltšasar prema imenu mog Boga, koji imaše u sebi duh svetih bogova^[35]. Ja rekoh san u nazočnosti njegovoj:

• 6 » Beltšasare, ravnatelju magičara, ti koji imaš u sebi, ja to znam, jedan duh svetih bogova i kojeg ni jedna tajna ne nadilazi, reci meni viđenja sna koji sam vidio i njegovo tumačenje!

• 7 U viđenjima mog duha na mom

ležaju, ja gledah, kad evo jednog

drveta, u sred zemlje,

čija visina bijaše ogromna.

• 8 Drvo postade ogromno i jako:

njegova visina dopiraše sve do

neba,

i njegov vidik sve do krajeva

zemlje.

• 9 Njegovo lišće bijaše lijepo, a njegovi

plodovi obilni:

bijaše u njemu hrane za sve.

Pod njim se sklanjahu poljske zvijeri,

u njegovim granama boraviše ptice

nebeske,

i njime se prehranjivaše svako

tijelo.

• 10 Ja gledah u viđenjima mog diuha na

ležaju svom, kad evo kako silažaše s

neba jedan Budni^[36], jedan Svetac.

• 11 On snažno povika i reče:

Oborite stablo i posijecite njegove

grane! Skinite njegovo lišće i

poberite njegove plodove!

Nek' zvjerinje pobjegne ispod njega,

i ptice iz njegovih grana!

• 12 Ali, panj njegovih korijena ostavite

u zemlji,

i s jednom gvozdenom i brončanom

biočugom,

u raslinju poljskom!

On će biti orošen rosom nebeskom,

i dijelit će travu zemaljsku sa zvijerima.

• 13 Promijenit će se *srce njegovo da ne

bude više srce čovječje,

a srce zvjersko bit će dano njemu.

Po tome sedam će doba proći preko

njega.

• 14 Stvar bi učinjena po naredbi

Budnih,

i posao po zapovjedi Svetih,

da bi živući priznali

Da ja Sve-Višnji gospodar

kraljevstva ljudi,

koji ga je dao kome on hoće

i na njega podigao najponiznijeg

od ljudi.

• 15 Takav je san koji sam vidio, ja, kralj Nabukodonozor. Glede tebe, Beltšasare, reci njegovo tumačenje. Jer svi mudraci kraljevstva mog ne mogu mi obznaniti tumačenje; ali ti, ti to možeš, pošto ti imaš u sebi jedan duh bogova svetih.«

Daniel tumači kraljev san

• 16 Tada Daniel, nazvan Beltšasar, bi užasnut na jedan čas i njegove se misli uzmučiše. Kralj uze riječ i reče: » Beltšasare, nek' te san i njegovo tumačenje ne uznemiravaju!« Beltšasar odgovori i reče: » Vaša svjetlosti! Nek' san bude za neprijatelje tvoje, a njegovo tumačenje za protivnike tvoje!

• 17 Drvo koje si ti vidio, koje postade veliko i snažno, čija visina sezaše do neba, i vidik do cijele zemlje;

• 18 čije lišće bijaše lijepo i plodovi obilni, i u kome bijaše hrane za sve; pod kojim boraviše zvijeri poljske, i u čijem lišću se gnijezdiše ptice nebeske:

• 19 to si ti, o kralju! Jer ti si postao velik i snažan; tvoja veličina je narasla i dosegla do neba, a tvoja vlast, sve do krajeva zemlje.

• 20 Potom je kralj vidio jednog Budnog, jednog Sveca, koji silažaše s neba i govoriše : Oborite drve i uništite ga! Ali panj korijenja njegovog ostavite u zemlji, i s jednom biočugom od željeza i bronce u raslinju poljskom; on će biti orošen rosom nebeskom, i imat će svoj dio sa zvijerima divljim, sve dok sedam doba ne prođu nad njim.

• 21 Takvo je tumačenje, o kralju! To je odluka Sve-Višnjega koja je stigla sve do Vaše svjetlosti kralja:

• 22 Protjerat će te između ljudi; ti ćeš imati svoju nastanbu sa zvijerima poljskim; hranit će te travom kao govedo a kupat će te rosa nebeska; a sedam doba će proći nad tobom, sve dok ne uvidiš da je Sve-Višnji gospodar kraljevstva ljudi i da ga on daje kome on hoće.

• 23 Potom je rečeno da se ostavi u zemlji panj s korijenjem drveta: Tvoje kraljevanje će se produljiti za tebe, čim ti priznaš da je *Nebo gospodar.

• 24 To je zato, o kralju, da ti moj savjet prihvatiš! Otkupi svoje grijehe pravdom^[37] i svoje grješke imajući milosti za siromašne! Možda će biti tu jedno produženje za tvoju spokojnost!«

San se ostvaruje

• 25 Sve se to dogodi kralju Nabukodonozoru.

• 26 Nakon dvanaest mjeseci, on šetaše terasom babilonijske kraljevske palače. *27 Kralj uze riječ i reče: » Nije li velika Babilonija, koju sam ja izgradio kao kraljevsku palaču snagom svoje moći, u slavu svoje uzvišenostiđ«

• 28 Riječ još bijaše u kraljevim ustima, kad jedan glas pade s neba: » Tebi se govori, o kralju Nabukodonozore! Kraljevstvo ti je oduzeto.

• 29 Otjerat će te se između ljudi; imat ćeš stan svoj sa zvijerinjem divljim; hranit će te travom kao goveda; i sedam će doba^[38] proći nad tobom, sve dok ti ne priznaš da je SveVišnji gospodar kraljevstva ljudskog i da ga daje kome on hoće. «

• 30 U isti čas, stvar se ostvari nad Nabukodonozorom: on bi otjeran između ljudi; on je jeo travu kao goveda, a tijelo je njegovo kupala rosa nebeska, tako da kosa njegova iznicaše poput pera orlovskih, a njegovi nokti, kao oni u ptica. *31 » Na kraju tih dana^[39], ja, Nabukodonozor, ja podigoh oči prema nebu, i svjest mi se povrati. Ja blagosiljam Sve-Višnjeg, ja ću svetkovati i proslavljati vječnog Živućeg:

Jer, njegova vlast je jedna vječna

vlast,

i njegovo kraljevstvo ide iz

pokoljenja u pokoljenje.

• 32 Svi stanovnici zemlje ne znače ništa:

On postupa po svojoj volji,

prema Vojsci nebeskoj^[40] i

stanovnicima zemlje;

Nema nikog tko njega udara rukom

i tko kaže: »Što ti to činišđ«

• 33 Istog časa, moja mi se svijest povrati i, za slavu kraljevstva mog, moje veličanstvo i moja slava vratiše mi se; moji mi savjetnici i moji dostojanstvenici me iskaše natrag. Ja bih postavljen na kraljevstvo svoje, i još jedna mi izvanredna veličina bi dana k tome.

• 34 Sada ja, Nabukodonozor, ja svetkujem, kličem i Kralja nebeskog,

Jer sva njegova djela su istinitost i

njegovi putovi su pravednost, i može

on spustiti one koje se ponašaju s

ohološću.

Gozba kod kralja Belšasara

• 5 1 Kralj Belšasar^[41] načini jednu veliku gozbu za svoje dostojanstvenike, brojem tisuću, i u nazočnosti tisuće on pi vino.

• 2 Tijekom kušanja vina, Belšasar zapovjedi donijeti zlatne i srebrene posude koje Nabukodonozor, njegov otac bijaše oteo iz Templa u Jeruzalemu^[42], iz njih pijahu kralj i njegovi dostojanstvenici, njegove suložnice i njegove službenice.

• 3 Tada se donesoše zlatne posude koje bijahu uzete iz templa, tj., Kuće Božje iz Jeruzalema, a kralj i njegovi dostojanstvenici, njegove suložnice i njegove službenice, pijahu iz jih.

• 4 Oni piše vino, i proslavljaše bogove od zlata i srebra, od bronce, od željeza, od drveta i od kamena.

• 5 Istog časa, iskrsnuše ljudski prsti: oni pisaše ispred svjećnjaka na zidnoj žbuki kraljevske palače, i kralj vidješe podlakticu ruke koj pisaše.

• 6 Tada kralj promijeni boju: njegove se misli uznemiriše, njegovi se sastavci križa potresoše i njegova koljena udarahu jedno o drugo.

• 7 Kralj snažno povika da se uvedu vračevi, kaldejci i čarobnjaci. Kralj uze riječ i reče mudracima Babilonije: » Svaki čovjek koji pročita ovaj zapis i izloži mi njegovo tumačenje, ogrnut će purpur, imat će zlatnu ogrlicu oko vrata i zapovjedat će u trijumviratu^[43] kraljevstva.

• 8 Tada svi mudraci kraljevstva uđoše, i ne mogoše pročitati natpis, ni, obznaniti mu tumačenja kralju.

• 9 Tada kralj Belšasar bi krajnje uznemiren i promijeni boju, a njegovi dostojanstvenici biše zaprepasđ teni.

Daniel tumači tajnoviti zapis

• 10 Kraljica, pred riječima kralja i njegovih dostojanstvenika uđe u gozbenu dvoranu. Kraljica uze riječ i reče: » O kralju! Živio za uvijek^[44]. Nek' te tvoje misli ne uznemiravaju i nek' se ne mijenjaju boje tvoje!

• 11 Ima jedan čovjek u tvojem kraljevstvu koji ima u sebi duh svetih bogova^[45]. U dane tvojeg oca, nađe se u njemu jedna vidovitost, jedna oštroumnost i mudrost jednaka mudrosti bogova; i kralj Nabukodonozor, tvoj otac, postavi ga za ravnatelja magičara, vračeva, kaldejaca i čarobnjaka. Tako učinit tvoj otac kralj,

• 12 jer se nalaziše u tom Danijelu, koma kralj dade ime Belšasar, jedan izvanredan duh, znanost i pronicavost, za tumačiti snove, izlagati zagonetke i rješavati probleme. Sada dakle, nek' Daniel bude pozvan, i on će ti izložiti tumačenje!«

• 13 Tada Daniel bi uveden pred kralja. Kralj uze riječ i reče: » Jesi li ti Danijel, između prognanika iz Jude kojeg je moj otac doveo iz Judeđ

• 14 Ja sam čuo govoriti o tebi da je jedan duh bogova u tebi, i da se nalazi u tebi jedna vidovitost, jedna pronicljivost i izvanredna mudrost.

• 15 A sada, uveli su kod mene mudrace i vračeve, da bi pročitali ovaj natpis i obznanili mi tumačenje stvari.

• 16 No, ja, čuo sam govoriti da bi ti mogao priskrbiti tumačenja i razriješiti probleme. Sada dakle, ako možeš pročitati ovaj natpis i priopćiti mi njegovo tumačenje, ogrnut ćeš purpur, imat ćeš zlatnu ogrlicu o vratu i zapovjedat ćeš u triumviratu u kraljevstvu mojem.«

• 17 Tada Daniel uze riječ i reče u nazočnosti kraljevoj: » Tvoji pokloni, nek' budu za tebe samog, i tvoja darivanja, daj ih drugima! Ali zapis, ja ću ga pročitati kralju i dat ću mu tumačenje.

• 18 O kralju! Bog svevišnji bijaše dodijelio kraljevstvo, veličinu, slavu i veličanstvo Nabukodonozoru tvom ocu;

• 19 i zbog veličine koja njemu bijaše dodijeljena, ljudi iz svih pučanstava, naroda i jezika drhtali su od straha u nazočnosti njegovoj: on ubijaše koga on hotijaše i puštaše živjeti koga on hotijaše; i on spuštaše koga on hotijaše i on uzdizaše koga on hotijaše.

• 20 I kad se njegovo srce ponese i njegov duh otvrdnu sve do nadmenosti, on bi smijenjen sa svog kraljevskog prijestolja i oduze mu se slava njegova:

• 21 on bi otjeran između ljudi, njegovo srce postade slično onom u zvijeri, i imade stan s divljim magarcima; hraniše ga travom kao goveda i njegovo tijelo bijaše kvašeno riosom s neba, sve dok ne prepozna da Biog svevišnji jest gospodar kraljevstva ljudi i da on podiže na njega koga on hoće.

• 22 A ti, njegov sin Belšasar, ti nisi ponizio svoje srce, iako si imao sve ovo:

• 23 ti si se podigao protiv Gospodina neba; posuđe iz njegove kuće bijaše doneseno u nazočnost tvoju, i ti i tvoji dostojanstvenici, tvoje suložnice i tvoje službenice, vi piste vino iz njeg. Ti si slavio bogove od srebra i od zlata, od bronce, od željeza, od drveta i od kamena koji niti vide, niti čuju, a Boga koji ima tvoj dah u ruci svojoj i čiji su svi putovi tvoji, njega nisi uzpoštovao!

• 24 Tada, sa svoje strane, podlaktica ruke bi poslana i taj zapis bi upisan,

• 25 i evo zapisa koji bijaše označen: MENÉ MENÉ TEQEL OUPARSIN.

• 26 Što se tiče tumačenja, evo ga. MENÉ, Izračunano: Bog je izvršio obračun tvoje vladavine i stavio joj kraj.

• 27 TEQEL, Izvagnuto: Ti si bio izvagan na vazi i nađen nezadovoljavajućim. *28 PERES^[46], Podijeljeno: tvoje je kraljevstvo bilo podijeljeno i dano Medijcima i Perzijancima.«

• 29 Tada Belšasar zapovjedi ogrnuti Danijela purpurom, staviti mu zlatnu ogrlicu oko vrata, i proglasiti ga članom trijumvirata u kraljevstvu.

• 30 Te iste noći, Belšasar, kralj kaldejaca, bi ubijen.

• 6 1 A Darius Medijac^[47] primi kraljevstvo, u dobi od 62 godine.

Danijelovi neprijatelji mu postavljaju zamku

• 2 Darius prosudi dobrim postaviti nad kraljevstvom 120 satrapa^[48] da ih bude u svoj kraljevini;

• 3 i iznad njih, trojicu ministara, od kojih jedan bi Daniel, da bi ti satrapi njemu izvještavali i da kralj nebi bio prikraćen.

• 4 A Daniel nadvisivaše ministre i satrape, jer bijaše u njemu jedan izvanredan duh, i kralj naumi postaviti ga nad svom kraljevinom.

• 5 Tadaministri i satrapi poželješe pronaći jednu zamjerku protiv Danijela gblede kraljevine; ali ne mogoše naći ni zamjerke ni grješke, jer on bijaše odan, i nikakva nemarnost ne bi nađena protiv njega.

• 6 Tada ovi ljudi rekoše: » Mi ne nađosmo protiv tog Danijela nikakvu zamjerku, osim ako ju ne nađemo protiv njega zahvaljujući Zakonu njegovog Boga.«

• 7 Tad ti ministri i ti satrapi odjuriše kralju i rekoše mu ovako: » O kralju Darijusu! Živio zauvijek^[49]!

• 8 Svi ministri kraljevine, nadzornici i satrapi, savjetnici i upravitelji održali su sastanak za uspostaviti jednu kraljevsku odredbu i staviti na snagu jednu zabranu: Tkogod, tijekom 30 dana, bi obratio se jednom molitvom nekom bogu ili čovjeku osim tebi samom, o kralju, bio bi bačen u jamu k lavovima.

• 9 Sada dakle, o kralju! Potrebno je da ti uspostaviš zabranu i potpišeš naredbu^[50] koja se ne smije mijenjati, prema zakonu Medije i Perzije koji je neopoziv.«

• 10 Na to, kralj Darius potpisa naredbu i zabranu.

Daniel je bačen u jamu k lavovima

• 11 Kad Danijel saznade da je naredba potpisana, on uđe u kuću svoju. Ova imaše prozore koji se otvarahu, na gornjem katu, u smjeru Jeruzalema^[51].Tri puta dnevno, on se stavljao na koljena, i molio i hvalio u nazočnosti svog Boga, kao što je to činio otprije.

• 12 Tad se ti ljudi sjuriše i nađoše Daniela koji je molio i zaklinjao u nazočnosti Božjoj.

• 13 Tad se oni primakoše i rekoše u nazočnosti kraljevoj, glede kraljeve zabrane: » Nisi li ti potpisao jednu zabranu prema kojoj svaki čovjek koji, tijekom 30 dana, molio bi jednom drugom bogu ili čovjeku, a ne tebi samom, o kralju, bio bi bačen u jamu k lavovimađ « Kralj uze riječ i reče: » Stvar je sigurna, prema zakonu Medije i Perzije koji je neporeciv.«

• 14 Tada oni uzeše riječ i rekoše u nazočnostiu kraljevoj: » Danijel koji je između izgnanika iz Jude, nema obzira spram tebe, o kralju! ni spram zabrane koju su ti bio potpisao, i tri puta na dan on moli svoju molitvu.«

• 15 Tada kralj, kad je saznao tu stvar, bi vrlo ožalošćen; on usmjeri svoju pažnju na Danijela da bi ga oslobodio i, potrudi se spasiti ga.

• 16 Tada se ti ljudi sjuriše kod kralja i rekoše kralju: » Znaj ovo, o kralju! Jedan je zakon za Medijce i Perzijce kao i svaka zabrana i naredba koju je kralj uspostavio, ne može se nikako mijenjati njih.«

• 17 Tada kralj zapovjedi dovesti Danijela, i baciše ga u jamu k lavovima. Kralj uze riječ i reče Danijelu: » Tvoj Bog, kojeg ti postojano služiš, on će tebe osloboditi. «

• 18 Jedna stijena bi donesena i stavljena na usta jame ^hr-hr">[52], kralj ju pečati svojim prstenom i prstenovima svojih dostojanstvenika, da se ništa ne bi promijenilo spram Danijela.

• 19 Tada kralj ode u svoju palaču. On provede noć posteći, ne uvede svojih suložnica k sebi, i san mu njegov pobježe.

Daniel izlazi neozlijeđen iz jame s lavovima

• 20 Tada se kralj diže u rano jutro, u zoru, i ode u žurbi k jami s lavovima.

• 21 Kako on prilaziše k jami, on zavika prema Danijelu jednim rastuženim glasom. Kralj uze riječ i reče Danijelu: » O Danijele, Slugo Boga živućeg! Tvoj Bog, kojeg si postojano služio, je li te mogao osloboditi lavova?«

• 22 Tada Danijel progovori kralju: » O Kralju! Živio za uvijek^[53]!

• 23 Moj je Bog poslao *Anđela svog; on je zatvorio gubicu lavovima i oni mi nisu mogli nanijeti nikakvog zla, jer ja sam se našao pravedan pred njim; i glede tebe također, ja nisam učinio nikakvo zlo.«

• 24 Tada kralj bi posve sretan i naredi izdignuti Danijela van iz jame, i ne nađe se na njemu nikakve pozljede, jer on bijaše vjerovao u svog Boga.

• 25 Kralj zapovjedi dovesti one ljude koji su posvjedočili protiv Daniela: baciše ih u jamu k lavovima, njih, njihovu djecu i njihove žene. No, oni nisu ni dosegnuli dna jame kad se lavovi njih dočepaše i raskomadali tijela njihova.

• 26 Tad kralj napisa ljudima svih pučanstava, naroda i jezika koji borave na zemlji: » Nek' mir vaš velik bude!

• 27 Ja sam izdao naredbu da, na cijelom području moje kraljevine, ima se drhtati od straha u nazočnosti Boga Danijelovog:

Jer, to je Bog živući, i on

živi zauvijeg.

Njegova je vladavina neuništiva,i

njegovo vladanje trajat će sve do

kraja.

• 28 On oslobađa i spašava;

on izvodi znakove i čuda u nebu

i na zemlji,

budući da je oslobodio Daniela

iz jame lavovske.«

• 29 Glede tog Daniela, on uznapredova pod vladavinom Dariusovom i pod vladavinom Cirusa od Perzije^[54].

Prvo Danijelovo viđenje.

• 7 1 U prvoj godini Belšasaraovoj^[55], kralja Babilonije, Danijel vidje jedan san i viđenja na svom ležaju u duhu svom. Početak izvješća.

• 2 Danijel uze riječ i reče: Ja promatrah, u svojim viđenjima tijekom noći Kad evo kako četiri vjetra nebeska^[56] uzburkaše Veliko More.

• 3 I četiri zvijeri se digoše iz Mora, različite jedna od druge.

• 4 Prva bijaše kao lav i imaše ona krila orlova. Ja promatrah, kad njoj iščupaše krila; ona bi uzdignuta sa zemlje i uspravljena na dvije šape kao čovjek, i *srce joj ljudsko bi dano.

• 5 Potom evo druge Zvijeri, druga po redu, slične medvjedu: ona bi uspravljena s jedne strane, držeći tri rebra u gubici među zubima; i govoriše njoj ovako: » Diži se! Pojedi mnoga tijela! »

• 6 Poslije toga, ja promatrah, kad evo jedne druge, kao leopard koji ima četiri krila ptičja na leđima; Zvijer imaše četiri glave, i bi njoj dana vlast.

• 7 Nakon toga, ja gledah u viđenjima noćnim, kad evo jedne četvrte Zvijeri, grozna, zastrašujuća, neobično snažna; ona imaše čudovišne zube od željeza; ona jedoše, trgaše i gaziše nogama ostatak; ona se razlikovaše od svih zvijeri koje joj prethodiše, i imaše ona deset rogova^[57].

• 8 Ja ispitivah rogove, kad evo kako između njih se diže jedan drugi mali rog; tri prethodna roga biše iščupana pred njim. I evo na tom rogu bijahu oči, kao ljudske oči, i jedna usta koja govoriše čudovišne stvari.

Starac i Sin Čovjekov

• 9 Ja promatrah, dok prijestolja bijahu postavljena i jedan Starac sjede: njegova odjeća bijaše bijela kao snijeg, kosa njegove glave, kao oprana vuna; njegov prijestol bijaše plamen ognjeni, s točkovima od užarene vatre^[58].

• 10 Jedna vatrena rijeka kuljaše i izlaziše pred njim. Tisuću tisuća ga služiše; 10.000 mirijada^[59] stojaše pred njim. Sud zasjedaše, i knjige biše otvorene.

• 11 Ja promatrah; tada, zbog buke čudovišnih riječi koje propovijedaše rog^[60] ® ja promatrah, kad Zvijer bi ubijena, a njeno tijelo, oboreno, i ona bi izručena spaljivanju vatrom.

• 12 Glede ostatka Zvijeri, bi prekinuta njena vladavina, i jedno produženje života dano sve do novog datuma i određenog časa.

• 13 Ja promatrah u viđenjima noćnim, i evo kako s oblacima nebeskim dolaziše kao Sin Čovjekov^[61]; on dođe sve do Starca, i primaknu se u nazočnost nejgovu.

• 14 I bi mu dana vlast, slava i kraljevstvo: ljudi svih pučanstava, naroda i jezika služiše ga.

Njegova vlast je jedna vječna vladavina koja ne prolazi,

a kraljevstvo njegovo , jedno kraljev stvo koje nikad neće biti uništeno.

Tumačenje prvog viđenja

• 15 Moj vlastiti duh, Daniel, bi prestrašen ispod omotača svoga^[62], a viđenja mojeg duha uznemiravahu me.

• 16 Ja se približih jednom od onih koji stojaše ondje, i ja upitah što imade izvjesnog u prilog svemu tome. On mi reče i upozna me s tumačenjem stvari: *17 » Glede tih čudovišnih Zvijeri koje su na broju četvore^[63]: Četiri će se kralja dići sa zemlje;

• 18 potom *Sveci SveVišnjeg^[64] primit će kraljevstvo i oni će posjedovati kraljevstvo zauvijek.«

• 19 Tad ja htjedoh imati srce čisto glede četvrte Zvijeri, koja bijaše različita svima, i veoma strašna, imaše zube od željeza i kandže od bronce, jedoše, trgaše i gaziše nogama ostatak;

• 20 i u prilog deset rogova koje ona imaše na glavi, potom druga koja se bijaše digla i pred kojom tri bijahu pale: taj rog imaše oči i usta koja govoriše čudovišne stvari, i njena prikaza bijaše veća nego nego ona njenih srodnika^[65];

• 21 ja promatrah, i taj rog zarati sa Svecima i nadjača ih,

• 22 sve dok ne dođe Starac^[66], i presuda ne bi dana u korist Svetaca SveVišnjega, da vrijeme dođe i da Sveci posjeduju kraljevstvo.

• 23 On mi reče ovako: » Glede Četvrte Zvijeri: Jedno četvrto kraljevstvo doći će na zemlju, koje će se razlikovati od svih kraljevstava, prožderat će svu zemlju, i gazit će i rastrgavat će.

• 24 A glede onih deset rogova: Iz tog kraljevstva podići će se deset kraljeva^[67], potom jedan drugi dići će se nakon njih. Taj će se razlikovati od prethodnih; on će ubiti tri kralja;

• 25 on će propovijedati riječi protiv SveVišnjega i uznemiravati Svece SveVišnjega; on će nakaniti promijeniti kalendar i Zakon, i Sveci će biti izručeni u njegovu ruku tijekom jednog doba, dva doba i jednu polovicu doba^[68].

• 26 Potom sud će zasjesti, i prekinut će se njegova vlast, za uništiti ga i ukloniti konačno.

• 27 Glede kraljevstva, vlasti i veličine svih kraljevstava kojih ima pod svim nebesima, ona bijahu dana pučanstvu Svetaca SveVišnjega:

Njegovo kraljevstvo je jedno vječno

kraljevstvo; sve vlasti služit će mu i

biti mu pokorne.«

• 28 Ovdje se svršava izvješće. Za mene, Daniela, moje misli me mnogo uznemiriše; moje boje se promijeniše, a ja sačuvah stvari u srcu svome.