EKUMENSKA BIBLIJA - STARI ZAVJET - PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA - DIO II. - hrvatski prijevod - Tomislav Dretar

Publié le par Thomas Dretart

  •  

Izgradnja kraljevske palače

  • 7' 1 Solomon također sagradi svoju vlastitu kuću; trebaše mu trinaest godina za završiti je u cijelosti.

  • 2 On sagradi kuću šume Libanske: stotinu lakata[64] dužine, 50 lakata širine, 30 lakata visine. Ona bijaše podignuta na četiri reda stubova načinjenih od cedrovih trupaca s cedrovim gredama na tim stubovima.

  • 3 Iznad, jedna obloga od cedrovine, postavljena na poprečnim gredama podbočenim stubovima: bijaše 45 poprečnih greda, petnaest u jednom redu,

  • 4 bijahu tri reda uokvirenih prozora, svaki prozor od tri reda bio je sučelice drugom prozoru.

  • 5 Svi ti otvori, sa svojim pragovima, imahu četvorni oblik i svaki je prozor bio sučelice drugom prozoru, u tri reda prozora.

  • 6 On načini dvoranu stubova: 50 lakata dužine, 30 lakata širine; i ispred, jedno predvorje od stubova s jednom nadstriješnicom[65] na pročelju.

  • 7 On načini prijestolnu dvoranu gdje dijeliše pravdu, sudbenu dvoranu; ona imade jednu oblogu od cedrovine od poda sve do greda[66].

  • 8 što se tiče kuće gdje boraviše, ona se nalazila u jednom drugom dvorištu, a ne u ovom kuće namijenjene prijestolnoj dvorani; ona imaše isti oblik. Za kćer *Faraonovu koju bijaše oženio, on morade izgraditi jednu kuću; ona bijaše kao ova ova dvorana.

  • 9 Sve te zgrade bijahu od obrađenog kamena u razmjerama klesanog kamena i rezanog pilama na njihovim unutarnjim i vanjskim licima. I bijaše tako od temelja sve do krovnog vijenca[67] i, izvana, sve do velikog dvorišta.

  • 10 Za temelje, obrađeno kamenje, veliki kamenovi od deset i od osam lakata.

  • 11 Na temeljima, bijaše obrađeno kamenje u razmjerama klesanog kamena, i cedrovog drveta.

  • 12 Uokolo velikog dvorišta, bijahu tri reda klesanog kamena i jedan red cedrovih greda[68] isto za unutarnji trijem Kuće GOSPODOVE i za njegovo predvorje.

Metalni predmeti namijenjeni Templu

(2Krn 3.15-5.1)

  • 13 Kralj Solomon zatraži da može najmiti Hirama[69] iz Tira

  • 14 koji bijaše sin jedne udovice iz plemena Neftali i oca Tirijca. Radnik u bronci, Hiram bijaše pun vještine, pameti i znanja od zanata za sve radove u bronci. On dođe kod kralja Solomona i ostvari sve svoje radove.

  • 15 On izradi dva brončana stuba; visina prvog stuba: osamnaest lakata, i trebala je jedna žica od dvanaest lakata za obviti drugi[70].

  • 16 On načini dva zaglavka koje je trebalo staviti na vrhove tih stubova; bilo je to od livene bronce. Visina prvog bijaše pet lakata, visina drugog, pet lakata.

  • 17 On načini pletere[71] jedan oblik pletera, lanac u obliku girlandi, za zaglavke koji bijahu na vrhu tim stubovima; sedam za prvi zaglavak, sedam za drugi.

  • 18 On načini narove[72] : dva reda koji okruživahu jedan od pletera i koji trebaše pokrivati zaglavke postavljene na vrhove stubova.

  • 19 Glede zaglavaka koji bijahu na vrhovima stubova predvorja, oni imaše

oblik ljiljana i bijahu od četiri lakta.

  • 20 Ali, na zaglavcima postavljenim na dvama stubovima, jednako prema gore, uzduž izbočine koja bijaše preko pletera, bijahu pričvršćeni u kružnim redovima 200 narova; bijaše ih i na drugom zaglavku.

  • 21 On uspravi te stubove uz trijem Hrama; on uspravi stubove s desna i nazva ih Jakin, on uspravi stubove s lijeva i nazva ih Boaz[73].

  • 22 Vrhovi stubova imahu onlik ljiljana. Izrada stubova bi dobro izvedena.

  • 23 On načini, od livene kovine, More[74]. Ono je imalo prečnik od deset lakata, i bijaše kružnog oblika. Imalo je pet lakata visine, a jedan konop od 30 lakata je trebao za obujmiti ga.

  • 24 Pod obrubom Mora, kolokvinte[75] sve uokrug, deset po laktu; one uokružavaše More u potpunosti. Te kolokvinte, u dva reda, bijahu izlevene u istom livu kao i More.

  • 25 Ono je počivalo na dvanaest bikova: tri okrenuta prema sjeveru, tri prema zapadu, tri prema jugu i tri prema istoku. More bijaše na njima, a njihove sapi bijahu okrenute prema unutra.

  • 26 Njegova debljina imaše širinu jedne ruke, a njen obrub bijaše izdjelan kao obrub jedne ljiljanove cvjetne čašice. Ono je moglo sadržavati 2000 bata[76].

  • 27 On načini potom deset postolja[77] od bronce. Svako postolje imaše četiri lakta duljine, četiri lakta širine i tri lakta visine.

  • 28 Evo kako bijahu načinjena ta postolja: ona bijahu sastavljena od oplata učvršćenih poprečnim gredama;

  • 29 na oplatama učvršćenim poprečnim gredama, bijahu lavovi, bikovi i *kerubini; bijaše ih jednako na gornjim priječnicama; ispod lavova i bikova, bijahu stavljeni vijenci kao ukras.

  • 30 Svako od postolja sadržavalo je četiri točka od bronce, i za četiri podnožja, podloge za ojačanje. Te podloge bijahu izlivene ispod korita, izvan vjenaca.

  • 31 Otvor svakog korita bijaše unutar okvira kojega nadmašivaše za jedan lakat; on bijaše zaokružen i imaše oblik kolobrana; on bijaše od jednog i pol lakta. Kiparski radovi ukrašavahu obrubnicu otvora. Oplate bijahu četvorne a ne zaokružene.

  • 32 Sve četiri točka se nalaziše ispod oplata, a perni klinovi točkova bijahu u okosnici postolja. Prečnik točkova bijaše jedog i pol lakta.

  • 33 Točkovi bijahu kao točkovi kola: klinovi, obruči, palci, glavine, sve u livenoj kovini.

  • 34 četiri podloge za ojačanje koje bijahu na svakom uglu postolja činile su jedno tijelo s njim.

  • 35 Na vrhu svakog postolja, bijaše jedan krug od pola lakta visine, a na njenom gornjem dijelu, ručke; oplate postolja činiše jedno tijelo s njima.

  • 36 Na plošnim površinama, na ručkama i na oplatama, on izrezbari kerubine, lavove i uspravljene palme, s vijencima svud uokolo.

  • 37 Tako on načini deset postolja: svako bijaše od iste kovine, istog razmjera i istog oblika.

  • 38 On načini deset korita od bronce. Svako je korito moglo sadržavati 40 bata[78] svako je korito mjerilo četiri lakta. Bijaše po jedno korito na svakom od deset postolja.

  • 39 On poreda pet postolja na desnu stranu Kuće i pet na njenu lijevu stranu; glede Mora, on ga postavi na desnu stranu, prema jugoistoku.

  • 40 On načini velike zdjele, vedrice, i zdjele za škropljenje[79]. Hiram izvrši sve radove koje je trebao obaviti za kralja Solomona u Kući GOSPODOVOJ:

  • 41 dva stuba, zavojnice za dva zaglavlja koji su na vrhu stubova, dva pletera, za pokriti dvije zavojnice zaglavaka koji su na vrhu stubova,

  • 42 četiri stotine narova za dva pletera dva reda narova po pleteru za pokriti dvije zavojnice zaglavaka koji su na stubovima,

  • 43 deset postolja i deset korita postavljenih na ovima,

  • 44 More bijaše samo jedno s, pod njim dvanaest goveda,

  • 45 velike zdjele, vedrice, zdjele za škropljenje i sve druge potrepštine. To što načini Hiram za kralja Solomona u Kući GOSPODOVOJ bijaše od uglačane bronce .

  • 46 Na jugu od Jordana, između Sikota i Sartana[80] kralj dade izliti sve komade u glinenim kalupima.

  • 47 Solomon postavi na mjesto sve te predmete čija količina bi tako velika da se nije mogla vrjednovati težina bronce.

  • 48 Solomon izradi također sve predmete namijenjene Kući GOSPODOVOJ: zlatni *oltar, stol na koji se stavljaše kruh ponuda[81] : od zlata;

  • 49 pet svijećenjaka s desna i pet s lijeva, postavljenih pred svetom sobom: od čistog zlata; cvjetiće, svjetiljke, štipaljke: od zlata;

  • 50 plitice, usekače, zdjele za škropljenje, pehare, kadionice: od čistog zlata; zabate vrata Kuće prema presvetom mjestu, one vrata prema velikoj dvorani: od zlata.

  • 51 Kad bi sretno završeno djelo koje kralj Solomon bijaše izvršio u Kući GOSPODOVOJ, on donese predmete posvećene od Davida, njegovog oca: srebrninu, zlatninu i posuđe za odložiti u riznice Kuće GOSPODOVE .

Kovčeg saveza položen u Templ (1 Kr)

(s Krn 5.26.2)

  • 8' 1 Tada Solomon sakupi u Jeruzalemu kod sebe, kralja Solomona *starješine Izraelove, sve poglavice plemena, prinčeve obitelji sinova Izraelovih, za uspeti iz *grada Davidova, to jest iz *Siona, *kovčeg saveza GOSPODOVOG.

  • 2 Svi se ljudi Izraelovi okupiše kod kralja Solomona u mjesecu Etanimu, sedmog mjeseca, tijekom blagdana[82].

  • 3 Kad sve starješine Izraelove bijahu stigle, svećenici ponesoše kovčeg.

  • 4 Oni uspeše kovčeg GOSPODOV, *šator susretanja i sve svete predmete koji bijahu u šatoru svećenici i *leviti su oni koji ih uznesoše.

  • 5 Kralj Solomon i sva zajednica Izraelova ujedinjena kod njega, nazočna s njim pred kovčegom, žrtvovaše toliko sitne i krupne stoke da se ne mogaše, ni izračunati, ni prebrojati.

  • 6 Svećenici donesoše kovčeg saveza GOSPODOVOG na njegovo mjesto, u svetu sobu Kuće, na presveto mjesto, pod krila *kerubinima.

  • 7 U stvari, kerubini šireći svoja krila iznad mjesta za kovčeg stvaraše jedno zaštitno nebo iznad kovčega[83] i njegovih poluga.

  • 8 Zbog dužine tih poluga, vidjeli su se njihovi krajevi sa svetog mjesta koje prethodiše svetoj sobi. Ali, nije ih se vidjelo izvana. One su i danas ondje.

  • 9 Nema ničeg u kovčegu, osim dviju kamenih ploča položenih od Mojsija u Horebu[84] kad GOSPOD zaključi savez sa sinovima Izraelovim po njihovom izlasku iz zemlje Egipta.

  • 10 A, kad svećenici bijahu izišli iz svetog mjesta, oblak[85] ispuni Kuću GOSPODOVU

  • 11 i svećenici ne mogaše ostati u svojoj službi radi tog oblaka, jer slava GOSPODOVA ispunjavaše Kuću GOSPODOVU.

  • 12 Tad Solomon reče: ” Gospodin je rekao da hoće boraviti u tami!

  • 13 Dobro je dakle za tebe da sam izgradio jednu raskošnu kuću, jedno boravište gdje ćeš ti uvijek stanovati. “

Besjeda posvete Templa (1 Kr)

(2 Krn 6.311)

  • 14 Kralj se okrenu i blagoslovi sav sabor Izraelov sav sabor Izraelov stajaše.

  • 15 On reče: ” Blagoslovljen budi GOSPODE, Bože Izraelov, kojçi je svojim ustima govorio Davidu mom ocu i koji je svojom rukom ispunio ono što je rekao:

  • 16 Od dana kad sam izveo iz Egipta Izrael moj narod, ja nisam izabrao ni jedan grad između svih plemena Izraelovih za sagraditi jednu Kuću u kojoj će biti moje *ime[86] ali ja sam izabrao Davida da bude glava Izraelu, mom narodu.

  • 17 David, moj otac, imao je u srcu izgraditi jednu Kuću za ime GOSPODA, Boga Izraelovog.

  • 18 Ali, GOSPOD je rekao Davidu, mom ocu: Imao si u srcu izgraditi jednu Kuću za moje ime i ti si dobro učinio.

  • 19 Međutim, nisi ti taj koji će izgraditi ovu kuću, veće tvoj sin, potekao iz tvoje utrobe: on je taj koji će izgraditi tu Kuću za moje ime.

  • 20 GOSPOD je ostvario riječ koju bijaše izrekao: ja sam naslijedio Davida, svog oca, ja sam sjeo na prijestol Izraelov, kako to bijaše rekao GOSPOD, Bog Izraelov, ja sam izgradio tu Kuću za ime GOSPODA, Boga Izralova,

  • 21 i ondje, ja sam odredio jedno mjesto za *kovčeg gdje se nalazi *savez GOSPODOV, savez koji je on zaključio s našim očevima kad su izišli iz zemlje Egipta. “

Solomonova svečana molitva (1 Kr)

(2Krn 6.12 40)

  • 22 Solomon stade pred *oltar GOSPODOV, u nazočnosti sve zajednice Izraelove; on ispruži ruke prema *nebu

  • 23 i reče: ” GOSPODE, Bože Izraelov, nema Boga kao što si ti, ni gore u nebu, ni dolje na zemlji za čuvati *savez i dobrohotnost prema tvojim slugama koji idu pred tobom svim svojim srcem.

  • 24 Ti si održao svoja obećanja prema svom sluzi Davidu, mojem ocu: ono što si ti svojim ustima izrekao, ti si to ispunio svojom rukom, kao što se vidi danas.

  • 25 Sada, GOSPODE? Bože Izraelov, čuvaj u korist tvog sluge Davida, mojeg oca, riječ koju si njemu izrekao: Netko od tvojih neće uzmanjkati nikada sjediti preda mnom na prijestolju Izralovom, pod uvjhetom da tvoji sinovi paze na svoje držanje idući preda mnom, kao što si ti išao preda mnom.

  • 26 Sada, Bože Izraelov, nek' se potvrdi dakle riječ koju si ti izrekao svom sluzi Davidu, mojem ocu!

  • 27 Može li istinski Bog stanovati na zemlji? Nebesa sama i nebesa nebesa ne mogu te sadržati! Utoliko manje ova Kuća koju sam ja sagradio!

  • 28 Budi brižan spram molitve i preklinjanja tvojeg sluge, o GOSPODE, Bože moj! Saslušaj vapaj i molitvu koje ti danas upućuje tvoj sluga!

  • 29 Nek' tvoje oči budu otvorene za ovu Kuću i danju i noću, prema mjestu za koje si ti rekao: ” Ovdje će biti moje ime. Saslušaj molitvu koju tvoj sluga upućuje prema tom mjestu!

  • 30 Udostoji se slušati preklinjanja koje tvoj sluga i Izrael, tvoj puk, upućuju prema tom mjestu! Ti, slušaj na mjestu gdje ti stanuješ, u nebu; saslušaj i oprosti.

  • 31 U slučaju kad jedan čovjek bude zgriješio prema jednom drugom, i nametne mu se jedna prisega s prokletstvom i da dođe izgovoriti tu prisegu pred tvojim oltarom, u ovoj Kući,

  • 32 ti, poslušaj s neba; postupi, presudi između svojih slugu, proglasi krivca krivcem čineći da njegovo držanje padne na glavu njegovu; i proglasi pravednika pravednikom postupajući s njim prema svojoj pravdi.

  • 33 Kad Izrael, tvoj puk, bude potučen od neprijatelja, jer je zgriješio prema tebi, ako se vrati k tebi, proslavi tvoje ime, zamoli i zavapi u ovoj Kući,

  • 34 ti, poslušaj s neba, oprosti grijeh Izraelu, svom puku, i odvedi ih k zemlji koju si dao očevima njihovim.

  • 35 Kad nebo bude zatvoreno i ne bude više kiše, jer narod bijaše zgriješio prema tebi, ako uzmoli prema ovom mjestu, proslavi, ime tvoje, i pokaje se za svoj grijeh, jer ćeš ga ti ožalostiti,

  • 36 ti, saslušaj s neba, oprosti grijeh svojih slugu i Izraela, svojeg puka ti ćeš ga poučiti dobrom putu kojim treba hoditi, podaj kišu svojoj zemlji, zemlji koju si dao u baštinu puku svojem.

  • 37 Bude li glad u zemlji, bude li kuga, bude li snijeti i glavnice[87] skakavaca, popaca, ako neprijatelj opsjedne gradove u zemlji, da bude nevolje, da bude bolesti,

  • 38 koji god da bude povod molitvi, koji god da bude povod preklinjanju svakog čovjeka koji pripada Izraelu, tvom puku, kad taj osjeti nevolju koja ga dira u srce i ispruži ruke prema ovoj Kući,

  • 39 ti, saslušaj s neba, iz boravišta gdje ti stanuješ, oprosti, postupi, i učini mu prema njegovom držanju pošto ti poznaješ njegovo srce samo ti u stvari poznaješ srca ljudska

  • 40 da bi te se sinovi Izraelovi bojali svih dana koje će proživjeti na zemlji koju si dao očevima našim.

  • 41 čak i stranac, koji ne pripada Izraelu, tvom narodu, ako dođe iz daleke zemlje zbog tvog imena

  • 42 jer će se čuti govoriti o tvom velikom imenu, o tvojoj moćenoj ruci i tvojoj ispruženoj ruci ako dođe moliti prema ovoj Kući,

  • 43 ti, saslušaj s neba, boravišta gdje ti stanuješ, postupi prema svemu što te bude molio stranac, da bi svi narodi na zemlji upoznali tvoje ime, i da bi, kao Izrael, tvoj narod bojali te se i oni i da bi znali da je tvoje ime zazvano na ovoj Kući koju sam ja izgradio .

  • 44 Kad tvoj narod bude polazio u rat protiv svog neprijatelja, u smjeru kojem ga ti budeš poslao, ako moli prema GOSPODU u smjeru grada koji si ti izabrao i kuće koju sam ja sagradio za tvoje ime,

  • 45 saslušaj s neba njegovu molitvu i njegovo preklinjanje i učini da pobijedi njegovo pravo.

  • 46 Kad sinovi Izraelovi budu zgriješili protiv tebe, jer nema čovjeka koji ne griješi, kad se ti budeš razljutio protiv njih, kad ih ti budeš izručio neprijatelju i kad ih njihovi pobjednici budu odveli u roblje u zemlju neprijateljsku, daleku ili blisku, *47 ako, u zemlji gdje su oni zarobljenicima, oni razmisle, pokaju se i upute ti svoje usrdne molbe, u zemlji svojih pobjednika govoreći: Mi smo griješnici, mi smi nepouzdani, mi smo krivi,

  • 48 ako li se vrate k tebi svim svojim srcem, svim svojim bićem, u zemlji neprijatelja kamo oni budu odvedeni i ako mole prema tebi, u smjeru svoje zemlje, zemlje koju si ti dao njihovim očevima, u smjeru grada koji si ti izabrao i Kuće koju sam ja sagradio za tvoje ime,

  • 49 saslušaj s neba, boravišta gdje ti boraviš, saslušaj njihovu molitvu i njihovo preklinjanje, i učini da pobijedi njihovo pravo.

  • 50 Oprosti svom narodu koji je zgriješio prema tebi, oprosti sve njihove pobude protiv tebe, i uzmilostivi spram njih one koji ih drže zarobljenima: nek' imaju milosti za njih,

  • 51 jer radi se o tvom puku i baštini tvojoj, o onima koje si ti izveo iz zemlje Egipta, iz sred užarene peći gdje se topi željezo[88].

  • 52 Nek' tvoje oči budu otvorene preklinjanju tvojeg sluge i Izraela, tvog naroda, saslušaj ih svakog puta kad zavape prema tebi.

  • 53 Jer, ti si taj koji ih je izdvojio kao baštinu, između svih naroda zemlje, kako ti bijaše rekao po posredništvu Mojsija, sluge svoga, kad si izveo naše očeve van iz Egipta, o GOSPODE, Bože. “

Solomon moli Boga da blagoslovi narod

  • 54 čim Solomon bi završio upućivati GOSPODU svu tu molitvu i to preklinjanje, on se podiže ispred *oltara GOSPODOVOG gdje bijaše klečao i, rukama ispruženim prema nebu,

  • 55 stojeći, glasno blagoslovi sabor Izraelov, govoreći:

  • 56 ” Blagoslovljen budi GOSPOD koji je dao mjesto odmora Izraelu, svom puku, sve kako bijaše rekao: ni jedna od dobrih riječi koje bijahu rečene po Mojsiju, sluzi njegovom, ne bijaše ostala bez učinka.

  • 57 Nek' GOSPOD, naš Bog, bude s nama kao što je bio s našim očevima; nek' nas ne ostavi i ne napusti nas,

  • 58 nek' prigne naša srca k sebi da bismo hodili svim njegovim putovima i čuvali zapovijedi, zakone i običaje koje on bijaše propisao očevima našim.

  • 59 Nek' ova zaklinjanja koja sam upravo uputio GOSPODU budu danju i noću prisutna pred njem, našim Bogom, da bi činio pravdu sluzi svom kao i Izraelu, svom narodu, prema svakodnevnim potrebama;

  • 60 na takav način da svi narodi zemlje znaju da je GOSPOD taj koji je Bog, da ga nema drugog.

  • 61 Nek' vaše srce bude neporočno glede GOSPODA, našeg Boga, da biste vi hodili prema njegovim zakonima, i čuvali njegove zapovijedi, kao što to činite danas. “

Žrtve ponuđene Gospodu (1 Kr)

(2 Krn 7.110)

  • 62 Kralj i sav Izrael s njim, ponudiše *žrtve pred GOSPODOM.

  • 63 Solomon ponudi u žrtvu bijahu to žrtve mira koje on ponudi GOSPODU 22 000 glava krupne stoke, 120.000 glava sitne stoke. Tako kralj i Izrael posvetiše Kuću GOSPODOVU.

  • 64 Onog dana, kralj posveti sredinu *trijema koji je pred Kućom GOSPODOVOM; u stvari ondje on ponudi holokaust, ponudu[89] i masno žrtava mira jer * brončani *oltar koji je pred GOSPODOM bijaše suviše mali za primiti holokaust, ponudu i masno žrtava mira.

  • 65 U tom sedmom mjesecu Solomon proslavi blagdan, i sav Izrael s njim: bijaše to jedan veliki sabor, došao od LeboHamata sve do potoka Egipta; oni biše pred GOSPODOM, našim Bogom, sedam dana i sedam dana: znači četrnaest dana[90].

  • 66 Osmog dana, Solomon otpusti narod. Oni pozdraviše kralja i odoše k svojim šatorima[91] radosni i srca zadovoljnog zbog svega dobra što GOSPOD bijaše učinio Davidu, sluzi svom, i Izraelu, svom narodu.

Gospod se ponovo prikazuje Solomonu (1 Kr)

( 2Krn 7.11-29)

  • 9' 1 Kad Solomon bi završio graditi Kuću GOSPODOVU i kuću kraljevu, i kad bi načinio sve što mu je godilo,

  • 2 GOSPOD mu se pokaza po drugi put, kao što mu se bijaše pokazao u Gabaonu[92].

  • 3 GOSPOD mu reče: ” Ja sam čuo molitvu u preklinjanje koje si mi ti uputio: ova kuća koju si ti sagradio, ja sam ju posvetio da bi tu stavio svoje *ime[93] zauvijek; moje srce i moje oči bit će tu uvijek.

  • 4 Glede tebe, ako ti ideš preda mnom kao David, tvoj otac, neporočnog srca i s pravicom, postupajući prema svemu što sam ti ja zapovjedio, ako čuvaš moje zakone i moje običaje,

  • 5 ja ću održati zauvijek tvoj kraljevski prijestol nad Izraelom, kao što sam to rekao tvojem ocu Davidu: Bit će uvijek netko od tvojih za sjesti na prijestol Izraelov.

  • 6 Ali ako vi, vi i vaši sinovi, okrenete se od mene, ako vi ne čuvate moje zapovijedi i moje zakone koje sam stavio pred vas, ako vi odete služiti drugim bogovima i klanjati se pred njima,

  • 7 tada ću ja odstraniti Izrael s površine zemlje koju sam mu dao; ova Kuća koju sam ja posvetio svom imenu, ja ću ju odbaciti daleko od svog lica, a Izrael će postati slab i ruglo svim narodima;

  • 8 Ova je Kuća tako uzdignuta, da tko god bude prošao pokraj nje bit će zapanjen i uskliknut će[94]: S kojeg li je razloga GOSPOD postupio tako prema toj zemlji i prema toj Kući?

  • 9 Odgovorit će mu se: Jer, oni su napustili GOSPODA, svojeg Boga, koji je njihove očeve izveo iz Egipta, jer su se oni povezali s drugim bogovima, klanjali se pred njima i služili im: zato je GOSPOD učinio da na njih dođe sva ta nesreća. “

Različite Solomonove djelatnosti (1 Kr)

(2Krn 8.118)

  • 10 Na izmaku dvadeset godina tijekom kojih Solomon gradiše obje kuće, Kuću GOSPODOVU i kraljevsku kuću,

  • 11 Hiram, kralj Tira, koji bijaše pribavio Solomonu cedrovinu i čempresovinu[95] i zlatom koliko ovaj htjede primi od kralja Solomona dvadeset gradova u Galileji.

  • 12 Hiram iziđe iz Tira za pogledati gradove koje Solomon bijaše dao, ali oni mu se ne dopadoše.

  • 13 On reče: ” Koje si mi ti ono gradove dao, brate moj! “ I nazva se to Zemljom Kabul[96] ime koje ostade sve do danas.

  • 14 Hiram posla kralju 120 talenata[97] zlata.

  • 15 Evo što bi od kuluka koji kralj Solomon nametnu za sagraditi Kuću GOSPODOVU, svoju vlastitu kuću, Millo[98] Jeruzalemski zid, Hasor, Megido i Gezer.

  • 16 *Faraon, kralj Egipta, bijaše se stavio u vojni pohod i dočepao se Gezera; on ga bijaše zapalio pošto je sasjekao Kanaance koji su tu živjeli, i bijaše ga dao kao poklon svojoj kćeri, ženi Solomonovoj,

  • 17 a Solomon ponovno sagradi Gezer Bet-Horon donji,

  • 18 Balat i Tamar Pustinjski, u Zemlji[99]

  • 19 kao i sve gradove skladišta zaliha koji mu pripadaše, posadne gradove, za kola i one za konjanike. Solomon također izgradi sve što zaželje u Jeruzalemu, Libanu i po svoj zemlji podvrgnutoj njegovoj vlasti.

  • 20 Ostalo je čitavo pučanstvo *Amorita, Hitita, Perizita, Hivita, Jebuzita, koji ne pripadahu sinovima Izraelovim.

  • 21 Njihovi sinovi koji bijahu ostali nakon njih u zemlji i koje sinovi Izraelovi ne bijahu mogli posvetiti istrjebljenju, Solomon ih pokupi za robsku tlaku, sve do danas.

  • 22 Solomon ne stavi u ropstvo ni jednog sina Izraelovog[100] jer ovi bijahu ratnici, njegove sluge, njegovi zapovjednici, njegovi konjušari, zapovjednici bojnih kola i njegovi konjanici.

  • 23 Evo broja poglavara upravitelja zaduženih za radove Solomonove: 550 koji zapovjedahu narodu koji obavljaše radove.

  • 24 To bi samo onda kad kćer Faraonova uziđe iz Grada Davidova u kuću koju joj je sagradio Solomon, da on napravi Millo.

  • 25 Tri puta godišnje, Solomon nuđaše holokauste[101] i žrtve mira na oltaru koji bijaše izgradio za GOSPODA i spaljivaše tamjan na oltaru koji bijaše pred GOSPODOM. Tako on dade Kući razlog njenog postojanja.

  • 26 Kralj Solomon izgradi jednu flotilu u EsionGeveru koji je pokraj Eliata[102] na rubu *mora Trstika u zemlji Edom.

  • 27 Hiram[103] posla na lađama svoje sluge, mornare dobro poznavajuće more; oni bijahu sa slugama Solomonovim.

  • 28 Oni stigoše u Ofir i donesoše zlata, 420 talenata[104] koje donesoše kralju Solomonu.

Kraljica od Sabe posjećuje Solomona (1 Kr)

(2 Krn 9.112)

  • 10' 1 Kraljica od Sabe[105] bijaše čula govoriti o ugledu kojeg Solomon dugovaše GOSPODU; ona ga dođe provjeriti svojim zagonetkama.

  • 2 Ona stiže u Jeruzalem s jednom velikom pratnjom, devama natovarenim mirisnim tvarima[106] velikom količinom zlata i dragog kamenja. Kad je stigla kod Solomona, ona mu reče sve što imade na srcu.

  • 3 Solomon joj dade odgovor na sva pitanja: ni jedno pitanje ne bi tako teško da mu kralj nije znao odgovor.

  • 4 Kraljica od Sabe vidje svu mudrost Solomonovu, kuću koju bijaše sagradio,

  • 5 hranu s njegovog stola, smještaj njegovih slugu, vrijednost njegovih slugu i njihove livreje, njegove peharnike, holokauste[107] koje nuđaše u Kući GOSPODOVOJ i ona izgubi dah.

  • 6 Ona reče kralju: ” To bijaše istinom što sam čula govoriti u svojoj zemlji o tvojim riječima i tvojoj mudrosti.

  • 7 Nisam vjerovala tim pričama sve dok nisam došla i nisam to vidjela svojim vlastitim očima, a evo kako mi nisu otkrili no polovicu od toga! Ti nadilaziš u mudrosti i u vrijednosti ugleda ono o čemu sam ja čula govoriti.

  • 8 Sretni tvoji ljudi, sretne tvoje sluge, oni koji stalno mogu biti u tvojoj nazočnosti i slušati tvoju mudrost.

  • 9 Blagoslovljen budi GOSPOD, tvoj Bog, koji je htio staviti tebe na prijestol Izraelov; to je zato što GOSPOD voli Izrael zauvijek da te je postavio kraljem za vršiti pravdu i zakon. “

  • 10 Ona dade kralju 120 talenata[108] zlata, mirisne tvari u velikoj količini, i dragocjenog kamenja. Nikad više ne stiže toliko mirisnih tvari kao onda kad ih kraljica od Sabe dade Kralju Solomonu.

  • 11 Lađe Hiramove koje bijahu prevozile zlato iz Ofira bijahu također dovezle sandalovog[109] drveta u velikoj količini i dragoga kamenja.

  • 12 Tim sandalovim drvetom kralj načini naslone za Kuću GOSPODOVU i kraljevsku kuću, kao i citre i harfe[110] za pjevaču. Nikad više ne stiže sandalovog drveta, sve do danas nije ga se više vidjelo.

  • 13 Kralj Solomon dade kraljivi od Sabe sve što je ona željela tražiti, ne računajući poklone koje joj je kralj Solomon sam mogao učiniti. Potom ona se vrati i ode u svoju zemlju, ona i njene sluge.

Solomonovo bogatstvo

(2 Krn 1.14-17; 9.13-28)



  • 14 Težina zlata koje stiže Solomonu u samo jednoj godini bijaše 666 talenata[111] zlata,

  • 15 ne računajući ono što je potjecalo od putnika, trgovačkog prometa, od svih kraljeva Okcidenta[112] i vladara zemlje.

  • 16 Kralj Solomon načini 200 velikih štitova od tučenog zlata za kojeg je trebalo 600 sikala[113] zlata po štitu;

  • 17 i 300 malih štitova od tučenog zlata za koje je trebalo tri mine zlata po štitu. Kralj ih odloži u kući šume Libanske[114]

  • 18 Kralj načini jedan veliki prijestol od slonovače[115] kojeg prekri istančanim zlatom.

  • 19 Ovaj prijestol imade šest stepenika i jedan okrugli naslon; bijahu nasloni za laktove sa svake strane sjedišta.

  • 20 Dva lava se nalaziše sa strane naslona za laktove, na šest stepenika. Ništa se slično nije napravilo niti u jednom kraljevstvu.

  • 21 Sve kupe kralja Solomona bijahu od zlata i svi predmeti u kući Libanske šume; od čistog zlata: ni jedan ne bi od srebra; nije ga se računalo u vrijeme kralja Solomona.

  • 22 Jer kralj imaše na moru lađe iz Tarziza koje ploviše s onim Hiramovim i, svake tri godine, lađe iz Tarziza vraćahu se nakrcane zlatom i srebrom, slonovačom; majmunima i paunima[116].

  • 23 Kralj Solomon postade najveći od svih kraljeva zemlje u bogatstvu i u mudrosti.

  • 24 Sva zemlja tražiše vidjeti Solomona da bi slušala mudrost koju Bog bijaše stavio u srce njegovo.

  • 25 Svatko donašaše svoj milodar: predmete od srebra i predmete od zlata, odjeću, oružje, mirisne tvari, konje i mule; i to svake godine.

  • 26 Solomon sakupi kola i konjanike. Bijaše 1 400 kola i 12 000 konjanika koje on dovede[117] u posadne gradove i, kod sebe, u Jeruzalem.

  • 27 Kralj učini da u Jeruzalemu novac bijaše tako obilan kao kamenje, a cedrovi tako brojni kao sikomore u *Niziji.

  • 28 Solmonovi konji potjecaše iz Egipta i iz Keve[118] kraljevi trgovci ih kupovaše u Kevi.

  • 29 Jedna kola podrijetlom iz Egipta stajahu 600 srebreni novčića, a jedan konj 150. Bilo ih je isto za sve kraljeve Hitita i kraljeve *Arama koje uvoziše posredovanjem tih trgovaca.

Solomon iznevjerava Gospoda

  • 11' 1 Kralj Solomon[119] volješe brojne strankinje: osim kćeri *Faraonove, Moabiotkinje, Amonitkinje, Edomitkinje, Sidonijanke, Hititkinje.

  • 2 One bijahu podrijetlom iz naroda o kojima GOSPOD bijaše rekao sinovima Izraelovim: ” Ne neće te ulaziti kod njih i one neće ulaziti k vama, inače bi one okrenule vaša srca prema svojim bogovima. “ To bi točno tako da se Solomon približi tim narodima zbog svojih ljubavi.

  • 3 On imade 700 žena kraljevskog reda i 300 suložnica[120]. Njegove žene okrenuše srce njegovo.

  • 4 U vrijeme Solomonove starosti, njegove žene okrenuše njegovo srce prema drugim bogovima; i njegovo srce ne bi više pošteno prema GOSPODU, njegovom Bogu, suprotno onome što bijaše bilo u srcu Davida, njegovog oca.

  • 5 Solomon slijediše Astartu, božicu Sidonijanaca, i Milkoma, gnusobu[121] Amonita.

  • 6 Solomon učini što je zlo u očima GOSPODOVIM i on ne slijediše potpuno GOSPODA, kao David, otac njegov.

  • 7 Tada Solomon sagradi na planini koja je sučelice Jeruzalemu jedno *visoko mjesto za Kemoša, gnusobu moabsku, i također za Moleka, gnusobu sinova Amonovih.

  • 8 On ih načini za tako za bogove svih svojih žena strankinja: one nuđahu *tamjane i *žrtve svojim bogovima.

  • 9 GOSPOD se razljuti protiv Solomona jer se njegovo srce bijaše okrenulo od njega, Boga Izraelovog koji mu se bijaše dva puta pokazao[122]

  • 10 i koji mu točno bijaše zapovjedio da ne slijedi drugih bogova, ali Solomon ne učini ono što mu GOSPOD bijaše zapovjedio.

  • 11 GOSPOD reče Solomonu: ” Pošto se ti ponašaš tako i zato što nisi čuvao moj *savez ni zakone koje sam ti propisao, ja ću ti oteti kraljevstvo i dat ću ga jednom od tvojih slugu.

  • 12 Međutim, to neće biti za tebe živog što ću napraviti, zbog tvog oca Davida; ja ću ga istrgnuti iz ruku tvojeg sina.

  • 13 Ali, ja neću oteti svo kraljevstvo tvoje, bit će jedno pleme koje ću ja dati tvojem sinu zbog Davida, tvojeg oca i zbog Jeruzalema kojeg sam ja izabrao. “

Dva Solomonova protivnika

  • 14 GOSPOD pobudi jednog protivnika Solomonu: Hadada Edomita, iz kraljevskog roda Edomovog.

  • 15 To se dogodilo kad David bijaše potukao Edom. To bijaše kad Joab, zapovjednik postrojbi, bijaše došao pokopati mrtve i kad je pobio sve muuško u Edomu.

  • 16 Joab i sav Izrael, u stvari, bijahu ostali ondje šest mjeseci sve dok nisu istrijebili sve muške u Edomu.

  • 17 Hadad bijaše pobjegao s Edomitima koji su bili dio posluge njegovog oca za ići u Egipat; Hadad bijaše tada jedan mladiće.

  • 18 Oni bijahu otišli iz Madijana i bijahu stigli u Paran[123] oni bijahu povukli sa sobom i ljude iz Parana i bijahu stigli u Egipat kod *Faraona, kralja Egipta. Ovaj dade jednu kuću Hadadu, osigura mu hranu i dade mu zemlju.

  • 19 Hadad bijaše u velikoj milosti kod Faraona koji mu bijaše dao za ženu svoju svastiku, sestru Tefenesinu, Kraljice Majke.

  • 20 Tefenesina sestra mu rodi sina Genuvata, a Tefenes ga bijaše odgojila unutar kuće Faraonove; Genuvat bijaše u kući Faraonovoj, u sred sinova Faraonovih.

  • 21 Hadad, u Egiptu saznade da je David legao sa svojim očevima[124] i da Joab, zapovjednik postrojbi, bijaše također mrtav. Hadad reče Faraonu: ” Pusti me otići u moju zemlju. “

  • 22 Faraon mu reče: ” Ali, što tebi nedostaje kod mene da ti, najedanput, tražiš otići u svoju zemlju? “ ” Ništa, ali me ipak pusti otići. “

  • 23 Bog podstaknu jednog drugog protivnika Solomonu: Rezona, sina Eliadabljevog. On bijaše pobjegao kod Hadadezera, kralja Soba[125] svog gospodara.

  • 24 On bijaše okupio ljude oko sebe i bijaše postao zapovjednik družine. Kako ih David ubijaše, oni bijahu otišli u Damask, ondje se smjestiše i vladahu u Damaskom.

  • 25 Rezon bi jedan protivnik za Izrael za vrijeme cijelog Solomonovog života. Zlo koje učini Hadad: on mrzješe Izrael, i vladaše nad *Aramom[126]

    >.

Jeroboamova pobuna

  • 26 Jeroboam, sin Nebatov, bijaše jedan Efraimit iz Cerede; ime njegove majke bijaše Serua, ona bijaše udovica; on bijaše sluga Solomonov i on podiže ruku protiv kralja[127].

  • 27 Evo u kojoj prilici on podiže ruku protiv kralja: Solomon gradiše Milo[128] on zatvori usjek kod *Grada Davidova, njegovog oca.

  • 28 Taj čovjek, Jeroboam, bijaše srčan i moćan; Solomon bijaše zapazio mladog čovjeka dok ovaj radiše radiše; tada ga on odredi za nadgledati sve radove kuće Josipove[129].

  • 29 U to vrijeme, kako Jeroboam bijaše izišao iz Jeruzalema, prorok Ahija iz Siloa susrete ga na putu; Ahija bijaše odjeven jednim novim ogrtačem i njih dvojica bijahu sami u polju.

  • 30 Ahija uze novi ogrtač koji bijaše na njemu i rastrga ga u dvanaest komada.

  • 31 Potom ga dade Jeroboamu: ” Uzmi deset komada, jer ovako govori GOSPOD, Bog Izraelov,: Evo, ja ću oteti kraljevstvo iz ruke Slomonove, i dat ću ga deseterim plmenima.

  • 32 A jedino pleme[130] koje će imati, to će biti radi mog sluge Davida, i zbog grada Jeruzalema kojeg sam izabrao između svih plemena Izraelovih.

  • 33 To je zato što su me oni napustili i pokonili se pred Astartom, božicom Sidonijanaca, pred Kemošem, bogom Moaba i pred Milkom, bogom sinova Amonovih, i jer nisu

išli mojim putovima, ne čineći ono što je pravo u mojim očima, prema mojim zakonima i mojim navadama, kao David, otac[131]njegov.

  • 34 Iz ruke Solomonove, ja neću uzeti ništa od kraljevstva, jer ja sam ga postavio glavom za sve dane njegovog života, zbog sluge moga Davida kojeg sam ja izabrao, koji je čuvao moje zapovjedi i moje zakone.

Publié dans Livres saints

Pour être informé des derniers articles, inscrivez vous :
Commenter cet article