Biblija;ekumenski prijevod - Stari Zavjet - Petoknjižje - Deuteronom - Dio I. - preveo: Tomislav Dretar

Publié le 5 mars 2012 par Thomas Dretart

Deuteronom

Biblija, ekumenski prijevod; preveo: Tomislav Dretar
Deuteronom

Prva Mojsijeva besjeda

1 1 Evo riječi koje Mojsije uputi svem Izraelu, s one strane Jordana, u pustinji, u Arabi, sučelice Sufu, između Parana, Tofela, Lavana, Haserota i Di-Zahava^[1].
2 Ima jedanaest dana hoda od Horeba do Kadeš-Barnea na putu od planine Seir^[2].
3 No 40. godine^[3], jedanaestog mjeseca, Mojsije govoriše sinovima Izraelovim, slijedeći sve ono što mu GOSPOD bijaše zapovjedio za njih.
4 Pošto je porazio Sihona, kralja *Amorita, koji boraviše u Hesbonu, pošto je porazio u Edri Ogu, kralja Bašana^[4], koji boraviše u Astarotu,
5 s one strane Jordana, u zemlji Moab, Mojsije im poče izlagati Zakon, kojeg evo:

Bog daje Izraelu zapovjed polaska

6 U Horebu, GOSPOD naš Bog je ovako govorio: » Ima dugo vremena kako se vi zadržavate u ovoj planini;
7 okrenite se za otići, uđite u planinu *Amorita i kod svih njihovih susjeda, u Araba, Planinu, *Nizinu, Negev i na Obalu, u zemlju Kanaanaca i u Liban, sve do velike rijeke, Eufrat^[5].
8 Gledajte: ja vam izručujem zemlju: uđite i uzmite u posjed zemlju koju je GOSPOD prisegao dati vašim očevima Abrahamu, Izaku i Jakovu, i njihovom potomstvu poslije njih. «

Mojsije imenuje sudce

9 Tad sam vam ja rekao: » Ja vas ne mogu sam nositi:
10 GOSPOD vaš Bog vas je načinio brojnim, i evo kako ste vi danas tako brojni kao zvijezde nebeske.
11 Nek' vas GOSPOD, Bog vaših otaca, umnoži još tisuću puta više, i nek' vas blagoslovi kako vam je obećao:
12 kako, ja sam, mogu nositi vaše pizme, žalbe i vaša osporavanja?
13 Dovedite ovdje, za vaša plemena, mudre ljude, pametne i pouzdane.
14 A vi ste mi odgovorili: » To što nam ti kažeš da nam je činiti dobro je. «
15 Ja sam dakle uzeo vaše plemenske poglavare, ljude mudre i pouzdane, i načinio ih vašim poglavarima: tisućnicima, pedesetnicima, desetnicima, i pročelnicima, za vaša plemena. «
16 Tad sam ja dao zapovijedi vašim sucima: » Vi ćete saslušati sporove vaše braće, i vi ćete pravedno odlučiti o svačijoj stvari s njegovim bratom, ili s useljenikom koji je kod njega.
17 Nećete biti pristrani u suđenju: saslušajte dakle malog kao i velikog, ne bojte se nikoga, jer suđenje pripada Bogu. Ako vam se jedna stvar čini preteška, podnesite ju meni, ja ću je saslušati. «
18 Dakle, ja sam vam dao zapovjedi o svemu što vam je činiti.

Pobuna Izraelova na pragu Obećane zemlje

19 Potom otišli smo mi iz Horeba; prešli smo tu veliku i strašnu pustinju koju ste vidjeli, na putu iz *amoritske planine, kako nam to GOSPOD bijaše zapovjedio, i došli smo u Kadeš-Barneau^[6].
20 Ja sam vam rekao: » Vi ste došli u planinu Amorita koju nam je GOSPOD dao.
21 To jest: GOSPOD tvoj Bog ti je izručio zemlju. Uđi, uzmi ju u posjed kao što ju je GOSPOD, Bog tvojih otaca, tebi obećao. Ne strahuj! Ne pusti se oboriti! «
22 Tada, svi ste došli k meni, i rekli ste mi: » Pošaljimo dakle ljude ispred nas: oni će za nas osmotriti zemlje, kao i načiniti izvješće o putu kojim trebamo ući, i o gradovima u koje ćemo stići. «
23 To mi se učini dobrim, i ja uzeh između vas dvanaestoricu ljudi, jednog po plemenu.
24 Oni su se okrenuli za otići u planinu. Stigavši u tjesnace Eškola^[7] izvidjeli ih.
25 Uzeli su domaće plodove koje su donijeli u svojim rukama silazeći ovamo i podnijeli nam jedno izvješće. Oni rekoše: » Zemlja koju nam GOSPOD nas Bog daje, to je jedna lijepa zemlja! «
26 Ali, vi ste odbili onamo otići; vi ste se pobunili protiv GOSPODA, vašeg Boga,
27 i ogovarali ste pod vašim šatorima govoreći: »Iz mržnje protiv nas GOSPOD nas je izveo iz Egipta! Da bi nas izručio u ruke *Amoritima! Da bi nas istrijebio!
28 Kamo mi to dakle idemo? Naša su braća istopila našu smjelost govoreći: To je jedan narod veći i jači od nas, s velikim gradovima, utvrđenim, visokim do neba; čak smo i Anakite^[8] vidjeli! «
29 Ja sam vam rekao: » Ne drhtite, ne bojte se!
30 GOSPOD vaš Bog koji ide ispred vas, za vas će boriti se, točno onako kako je učinio u Egiptu za vas vama na očigled,
31 a u pustinji gdje si ti vidio GOSPODA svojeg Boga nositi te kao što čovjek nosi svojeg sina, uzduž cijele ceste koju ste vi prešli da bi stigli sve do na ovo mjesto. «
32 I u tu stvar, vi niste uložili svoju vjeru u GOSPODA, svojeg Boga,
33 njega koji iđaše ispred vas cestom tražeći za vas mjesto za tabor, u plamenu tijekom noći da vam osvijetli cestu kojom iđaste, a u oblaku tijekom dana.
34 GOSPOD je čuo riječi koje vi izgovaraste. On se rasrdio i načinio ovu prisegu:
35 » Niti jedan od ovih ljudi, nitko iz ovog pokvarenog pokoljenja, neće vidjeti dobru zemlju koju sam ja prisegao dati vašim očevima,
36 izuzev Kaleba, sine Jefuneova: on, on će ju vidjeti, a njemu ću dati, kao i sinovima njegovim, zemlju koju je gazio, jer je bez suzdržavanja slijedio GOSPODA. «
37 Čak i protiv mene GOSPOD se razljutio radi vas. On je rekao: » Čak ni ti, onamo nećeš ući!
38 Jozua, sin Nunov, koji je u tvojoj službi, onamo će ući, on; učvrsti njegovu smjelost, jer on je taj koji će učiniti Izrael baštinikom zemlje.
39 A vaša djeca, o kojoj vi govorite da bi bila zarobljenicima, vaši sinovi koji još ne znaju razlikovati dobro od zla, oni će onamo ući. Njima ću ju dati, oni su ti koji će ju uzeti u posjed.
40 Ali vi, okrenuti se za ponovo otići u pustinju, na put *Mora trstika. «
41 Vi ste mi odgovorili: » Mi smo zgriješili protiv GOSPODA! Mi ćemo otići i boriti se, slijedeći sve što je GOSPOD naš Bog nama zapovjedio. « Svaki od vas je uzeo svoju ratnu opremu, i vi ste vjerovali lako uspeti se u planinu.
42 Tad mi je GOSPOD rekao: » Vi se nećete uspeti! Vi se nećete tući, jer ja nisam usred vas! Ne pustite se svladati od neprijatelja svojih!
43 Ja sam vam govorio, ali vi me niste slušali; vi ste bili protivni savjetu GOSPODOVOM, i u svojoj oholosti, vi ste se uspeli u planinu.
44 Tad su Amoriti koji nastanjuju tu planinu izišli vama u susret i, kao jedan roj pčela, oni su vas proganjali; raskomadali su vas od Seira sve do Horma.
45 Vraćajući se, plakali ste pred GOSPODOM; ali GOSPOD nije slušao vaš glas, on vam nije priklonio uha.
46 I vi ostadoste dugo vremena u Kadešu, tako dugo kako tu bijaste već ostali^[9].
2 1 Potom vratili smo se mi prema pustinji, na put od *Mora trstika, kako mi to GOSPOD bijaše rekao, i dugo smo vremena obilazili planinu Seir^[10].

Prijelaz zemljama Edom, Moab i Amon

2 Potom mi je GOSPOD rekao:
3 » Dugo vremena vi obilazite tu planinu: okrenite se prema sjeveru!
4 Daj puku ovu zapovijed: Vi ćete prijeći na područje vaše braće, sinova Ezavljevih koji obitavaju u Seiru. Oni će vas se plašiti, ali se pazite:
5 ne počinjite protiv njih ništa^[11], ja vam neću ništa dati u njihovoj zemlji, čak ni za stopu na što položiti, jer Ezavu sam ja u posjed planinu Seir.
6 Hranu koju ćete jesti, od njih ćete kupovati po cijeni novca; čak i vodu koju ćete piti, vi ćete ju pribavljati od njih po novčanoj cjeni.
7 Jer GOSPOD tvoj Bog te blagoslovio u svim tvojim činovima, on poznaje tvoj hod ovom velikom pustinjom; evo 40 godina da je GOSPOD Bog tvoj s tobom, a ti nisi oskudijevao u ničemu. «
8 Potom, polazeći od svoje braće, sinova Ezavljevih koji obitavaju u Seiru, mi smo prošli cestom iz Arabe koja dolazi iz Ejlata i iz Esion-Gevera. Mi smo se okrenuli za proći pravcem pustinje Moab^[12].
9 A GOSPOD mi je rekao: » Ne napadajte Moab, ne zamećite borbe protiv njega; neću ti ništa dati u posjed u njegovoj zemlji, jer sinovima Lotovim sam ja dao Ar^[13] u posjed.
10 - Emiti ju nastanjivahu otprije, jedan velik narod, i visokog rasta poput Anakita^[14];
11 oni bijahu cijenjeni kao i Refaiti^[15], na način Anakita, ali Moabiti njih nazivahu Emitima;
12 a ranije Seir nastanjivahu isto i Horiti; sinovi Ezavljevi ih razvlastiše i istisnuše ispred sebe, i oni sta-novahu na njihovom mjestu, kao što je Izrael učinio za zemlju koja je u njegovom posjedu, onu koju mu je GOSPOD dao. –
13 Sada, na put, prođite klance Zereda^[16]. « I mi smo prošli klance Zereda.
14 Trajanje našeg hoda od Kadeš-Barnea sve do prijelaza tjesnaca Zereda bijaše 38 godina - sve dok čitavo pokoljenje bojovnika nije potpuno nestalo iz tabora, kako to GOSPOD njima bijaše prisegao;
15 čak i ruka GOSPODOVA bijaše nad njima za potjerati ih iz tabora, sve dok nisu potpuno nestali.
16 A kad je smrt učinila da potpuno nestanu svi ti bojovnici iz sredine naroda,
17 GOSPOD mi je govorio ovako:
18 » Danas ćeš ti proći područje Moaba, kroz Ar.
19 Ti ćeš doći nasuprot sinovima Amonovim; ne napadaj ga, ne upuštaj se protiv njih; ja ti neću ništa dati u posjed, jer sam sinovima Lotovim to dao u posjed.
20 - To je bilo smatrano također kao jedna zemlja Refaita; Refaiti su tu odranije obitavali, Amoniti su ih zvali Zamzumitima;
21 oni bijahu jedan veliki narod, brojan i visokog rasta kao Anakiti, ali ih GOSPOD bijaše istrijebio pred Amonitima; ovi su ih lišili posjeda i nastanili se na njihovom mjestu.
22 GOSPOD isto tako bijaše za sinove Ezavljeve učinio koji nastanjuju Seir, istrijebljujuvći ispred njih Horite, koji bijahu lišeni posjeda a, oni se nastaniše na njihovom mjestu sve do danas;
23 a Aviti koji nastanjivahu sela sve do Gaze, Kaftoriti^[17] koji dolaze iz Kaftora njih bijahu istrijebili i stanovali na njihovom mjestu-.

Osvajanje kraljevstva Sihon

24 Na put, idite, prođite tjesnace Arnona^[18]! Gledaj, ja sam ti predao u ruke Sihon*Amorita,kralja Hešbona, i njegovu zemlju. Počni ju uzimati u posjed, započni bitku protiv njega.
25 U ovaj dan, ja počinjem stavljati užas i strah od tebe na lica pukova koji stanuju pod svim nebesima; kad budu oni slušali govoriti o tebi, drhtat će oni i strijepiti pred tobom. «
26 Dakle, iz Pustinje Kedemot^[19], ja sam poslao glasonoše u Sihon, Kralju Hešbona, s riječima mira:
27 » Pusti me proći cestom kroz tvoju zemlju! Ja ću ići cestom, ne skrećući ni desno ni lijevo;
28 hrana koju ću jesti, ti ćeš me njiome opskrbiti po cijeni novca, i voda koju ću piti, ti ćeš mi ju dati po cijeni novca. Pusti me jednostavni proći pješice,
29 kao što su mi dopustili sinovi Ezavljevi koji nastanjuju Ser, i Moabiti koji stanuju u Aru, sve dok ja ne prijeđem Jordan, da bih stigao u zemlju koju nam je GOSPOD Bog naš dao. «
30 Ali Sihon, kralja Hešbona, nas nije htio pustiti proći kod njega, jer GOSPOD tvoj Bog učini njegov duh nesvitljivim i njegovo * srce tvrdokornim, da bi nam ga predao tog dana.
31 I GOSPOD mi je rekao: » Gledaj, ja sam ti počeo izručivati u posjed njegovu zemlju. «
32 Sihon iziđe nama u susret, on i sav njegov puk, za boriti se u Jahasu.
33 I GOSPOD, Bog naš izruči nam ga: mi smo ga potukli, kao i sinove njegove i sav njegov puk.
34 Tada, mi smo zauzeli sve njihove gradove, i prokleli^[20] svaki grad: ljude, žene i djecu; nismo ostavili preživjeti nikoga.
35 Samo smo stoku sačuvali kao plijen, kao i plijen iz gradove koje smo zauzeli.
36 Od Aroera koji je na rubu klanaca Arnona i od grada koji je na dnu klanaca sve do Galada, nije za nas bilo neosvojivog grada: GOSPOD naš Bog nam je sve predao.
37 Samo se zemlji sinova Amonovih nisi primakao: sav rub klanaca Jaboka, gradovi planinski i sva mjesta koja nam GOSPOD naš Bog bijaše zabranio.

Zauzeće kraljevstva Og

3 1 Okrenuli smo se za poći u smjeru Bašana^[21], ali Og, kralj Bašana, je izišao nama u susret, on i sav narod njegov, za tući se u Edreiu.
2 GOSPOD mi je rekao: » Ne boj se njega, jer ja sam ti ga izručio u ruke tvoje, sa svim pukom i svom zemljom njegovom, postupit ćeš s njim kao i što si postupio sa Sihonom, kraljem *Amorita, koji nastanjuju Hešbon. «
3 A GOSPOD naš Bog izručio nam je u naše ruke Oga, kralja Bašana, i sav njegov puk koji smo sav pobili ne ostavivši nikog preživjeti.
4 Tada smo mi zauzeli sve njegove gradove, i nije bilo kod njih mjesta koje mi ne bijasmo zauzeli. Bilo je 60 tih gradova, sva oblast Argova u Bašanu gdje vladaše Og,
5 ništa osim gradova utvrđenih visokim zidom i vratima s dva zasunuta krila, ne računajući jedan broj sela.
6 I mi smo ih prokleli^[22]! kao što smo bili učinili za Sihona, kralja Hešbona; mi smo prokleli svaki grad: ljude, žene i djecu.
7 A sačuvali smo mi kao plijen stoku i plijen iz gradova.

Podjela zemlje Galad

8 Mi bijasmo tada uzeli njihovu zemlju kraljevima *amoritskim s one strane Jordana, od klanaca Arnona sve do planine Hermon^[23]
9 - ljudi iz Sidona zvali su Hermon Sisionom, *Amoriti su ga zvali Senir -.
10 Mi bijasmo zauzeli sve gradove Visoravni, sav Galad i sav Bašan^[24] sve do Salka i Edreia, gradova Bašana gdje vladaše Og.
11 No Og, kralja Bašana, bijaše jedini koji je preostao od posljednjih Refaita; i njegov ležaj, jedan ležaj od željeza, nije li onaj koji se vidi u Raba kod Amonita? Ima devet lakata^[25] dužine i četiri širine -.
12 Ta zemlja, mi ju bijasmo uzeli. Polovica brda Galada i njihovi gradovi, počev od Aroera na klancima Arnona, ja sam ih dao ljudima Rubenovim i Gadovim.
13 Ostatk Galada i sav Bašan, kraljevstvo Ogovo, ja sam njegovu polovicu dao plemenu Manase; svo područje Argova^[26] sa svim Bašanom, zove se zemlja Refaita.
14 Jair, sin Manasejev, uzeo je svo područje Argova sve do teritorije Gešurita i Makatita^[27]. On je svojim imenom nazvao krajeve Bašana, koje se i danas još imenuje »taborište Jairovo «.
15 A Makiru^[28] sam ja dao Galad.
16 Ljudima Rubenovim i Gadovim sam ja dao ono što ide od Galada sve do Arnona - svršetak klanaca bit će granicom^[29] - i sve do Jaboka, granice sinova Amo-novih
17 s Arabom - Jordan će služiti granicom - od Kinereta do mora Arabe, Slanog mora pod obroncima Pisge^[30] prema istoku.
18 Tada ja sam vam dao svoje zapovijedi: » GOSPOD vaš Bog je taj koji vam je dao tu zemlju u posjed. Vi svi, ratnici, vi ćete prijeći Jordan u bojnom poretku ispred sinova Izraelovih;
19 samo vaše žene, vaša djeca i vaša stada - ja znadem da vi imate mnogo stada - stanovat će u gradovima koje sam vam ja dao,
20 sve dok GOSPOD ne dadne odmor vašoj braći kao i vama, i dok oni također ne zaposjednu zemlju koju je GOSPOD vaš Bog njima dao s one strane Jordana^[31], i dok se vi ne vratite svaki svojem posjedu, onom koji sam vam ja dao. «
21 Tada, Jozui, ja sam dao svoje zapovijedi: » Ti si svojim vlastitim očima vidio što je GOSPOD, Bog vaš učinio onoj dvojici kraljeva; GOSPOD će učiniti isto toliko svim kraljevstvima s druge strane.
22 Ne imajte straha od njih, jer GOSPOD, vaš Bog sam, vojuje za vas. «

Mojsije neće moći ući u Kanan

23 Ja sam tada izmolio naklonost GOSPODOVU:
24 » Gospodine Bože, ti si učinio da počne uviđati sluga tvoju tvoju veličinu i snagu tvoje ruke. Imade li ijedan bog na nebu i na zemlji koji jednači tvojim činovima i tvojoj moći?
25 Dozvoli da je prijeđem na drugu stranu, i da vidim dobra zemlje koja je s one strane Jordana, tu dobru planinu i Liban!«
26 Ali GOSPOD se rasrdi na mene radi vas, i nije me slušao; GOSPOD mi je kazao: » Dosta! Prekini mi govoriti o toj stvari! «
27 Uspni se na brdo Pisgau^[32], digni oči prema zapadu i prema sjeveru, prema jugu i prema istoku; povledaj s oba svoja oka: ti ćeš samo ovuda prijeći Jordan.
28 Izdaj svoje zapovijedi Jozui, osmjeli ga učvrsti, jer on je taj koji će prijeći Jordan pred pukom ovim, on je taj koji će ga učiniti baštinikom zemlje koju gledaš. «
29 I mi smo ostali i dolini nasuprot Bet-Peora^[33].

Primjena Božjeg zakona

4 1 A sada, Izraele, saslušaj zakone i običaje koje vas ja sam počavam primijenjivati: tako ćete vi živjeti i zaposjesti zemlju koju vam daje GOSPOD, Bog vaših otaca.
2 Vi nećete ništa dodati riječima zapovijedi koje vam ja dajem, i nećete im ništa ni oduzeti, da bi sačuvali zapovijedi GOSPODA vašeg Boga, koje sam vam ja dao.
3 Vlastitim ste vi očima vidjeli što je GOSPOD učinio Bal-Peoru; sve one koji bijahu slijedili *Bala Peorova, GOSPOD tvoj Bog istrijebio je iz tvoje sredine,
4 dok vi, pristaše GOSPODA vašeg Boga, vi ste danas svi na životu.
5 Gledajte, ja vas poučavam zakonima i običajima, kako mi ih je GOSPOD Bog moj meni zapovjedio, da biste ih vi primijenjivali kad budete u zemlji gdje ćete ući da ju zaposjednete;
6 vi ćete ih čuvati, vi ćete ih primijenjivati: to je ono što će vas učiniti pametnim i mudrim u očima narodâ koji će svi čuti te zakone; oni će reći: » Ovaj veliki narod ne može biti, a da nije jedan velik' pametan i mudar puk! «
7 U stvari, koji veliki narod ima bogove da mu se približe kao što GOSPOD naš Bog učini svaki put kad ga mi pozovemo?
8 I koji veliki narod ima zakone i običaje tako pravedne kao sav taj Zakon koji ja stavljam pred vas danas?
9 Ali pazi se, čuvaj se dobro da ne zaboraviš stvari koje si vidio vlastitim očima; tijekom čitavog života svojeg, da ne iziđu iz tvog *srca. Ti ćeš svoje sinove i svoje unuke upoznati s njima.

Otkrovenje na brdu Horeb

10 Bio si uspravljen u nazočnosti GOSPODA svojeg Boga, u dan kad mi je GOSPOD rekao: » Prikupi puk kod mene; ja ću mu objaviti riječi koje će ga naučiti da me štuje^[34] dok su u životu na zemlji, i da ih nauče sinovi njihovi. «
11 I tog dana, vi ste se približili, vi ste stajali u podnožju planine: ona je bila u vatri, buktjela sve do neba, u tmuši oblaka i u mrkloj noći.
12 I GOSPOD vam je govorio iz vatre: jedan glas govoraše, i vi ga slušaste, ali vi ne zamijetiste nikakvog obličja, ne bijaše ničeg drugog osim glasa.
13 On vam priopći *savez svoj, deset riječi^[35] koje vam on zapovijedi primijenjivati, i on ih je napisao na dvjema kamanim pločama.
14 A meni, GOSPOD mi je zapovjedio tada da vas poučim zakonima i običajima da biste ih primijenjivali u zemlji kamo ćete ići zaposjesti ju.

Opomena protiv idola

15 Pazite se dobro: vi niste vidjeli nikakvog obličja u dan kad vam je GOSPOD govorio u Horebu^[36], iz vatre.
16 Nemojte se iskvariti praveći idol, bilo kakvo obličje božanstvu^[37],
17 lik čovjeka ili žene, lik bilo koje životinje zvijeri zemaljske ili bilo koje ptice koja leti nebom,
18 sliku bilo koje životinje koja gmiže tlom, ili bilo koje ribe koja živi u vodama pod zemljom.
19 Nećeš dizati oči spram neba, gledati spram sunca, mjeseca ili zvijezda, svu vojsku nebesku, i dopustiti si klanjati se pred njima i služiti im. Jer oni su dio koji je GOSPOD Bog tvoj dao svim narodima koji su posvuda pod nebom;
20 ali vi, vas je Bog uzeo i izveo iz Egipta, iz te peći^[38] za topiti željezo, da postanete njegov narod, njegova baština, kao što ste to danas.
21 GOSPOD se naljuti protiv mene radi vas, i on je prisegao da ja neću prijeći Jordana, i da ja neću ući u dobru zemlju koju je GOSPOD Bog tvoj tebi dao u baštinu.
22 Ja ću dakle umrijeti u ovoj zemlji ovdje, ne prešavši Jordana; ali vi, vi ćete ga prijeći i zaposjesti tu dobru zemlju.
23 Pazite se dobro da ne zaboravite *savez koji je GOSPOD vaš Bog sklopio s vama, i da si ne pravite jedan idol, jedan lik svega šti ti je GOSPOD tvoj Bog zabranio zabranio predstavljati.
24 Jer GOSPOD je jedna proždiruća vatra, on je ljubomoran Bog^[39].
25 Kad budeš imao sinove i unuke i kad budete jedan star naraštaj u zemlji, ako se iskvarite praveći jedan idol, jedan lik što god da on jest, akovi učinite ono što je zlo u očima GOSPODA tvojeg Boga da ga tako napadneš,
26 tada, ja danas uzimam za svjedoka protiv vas zemlju i nebo: vi ćete nestati odmah iz zemlje koju ćete uzeti u posjed prelazeći Jordan, nećete produžiti svojih dana: bit ćete potpuno istrijebljeni.
27 GOSPOD će vas raspršiti među narodima, i ostat će od vas samo jedan mali broj među narodima, ondje gdje vas GOSPOD bude odveo^[40].
28 Ondje, vi ćete služiti bogovima koji su djelo ruke ljudske: od drveta, kamena, nesposobni da vide i čuju, da jedu i osjećaju.
29 Tada, odatle, vi ćete tražiti GOSPODA tvojeg Boga; ti ćeš ga i naći budeš li ga tražio svim svojim srcem, svim svojim bićem.
30 Kad budeš u tjeskobi, kad ti sve to dođe, u nadolazećim danima, ti ćeš dospjeti do samog GOSPODA svojeg Boga, ti ćeš čuti njegov glas.
31 Jer GOSPOD tvoj Bog je jedan milosrdan Bog, on te neće uništiti, on neće zaboraviti*savez prisegnut tvojim očevima^[41].

Izraelova privilegija

33 Ispitaj dakle dane od početka, one prije tebe, od dana kad Bog stvori čovječanstvo na zemlji, ispituj s jednog na drugi kraj svijeta: Je li što bilo tako veliko^[42]? Je li se čulo nešto slično? Je li se dogodilo jednom narodu da kao ti čuje glas boga koji govori iz vatre, i da ostane živ?
34 Ili, je li ijedan bog nastojao doći uzeti za sebe jedan narod iz sredine drugog i to putem nevolja, *znakova i čuda, putem bojeva, svojom snažnom rukom i svojom ispruženom rukom, putem velikih užasa^[43], na način na koji je GOSPOD vaš Bog učinio za vas u Egiptu pred tvojim očima?
35 Tebi, bilo ti je dano vidjeti, da znaš da je to GOSPOD koji je Bog: nema drugog osim njega.
36 S neba, on ti je dao čuti njegov glas da bi te podučio; na zemlji, dao ti je on vidjeti njegovu veliku vatru, i iz sredine vatre čuo si ti njegove riječi^[44].
37 Zato što je volio tvoje očeve, on njihovo potomstvo izabrao poslije njih i izveo te iz Egipta pred sobom^[45] svojom velikom silom,
38 za razvlastiti pred tobom narode veće i jače od tebe, za uvesti tebe u njihovu zemlju i dati je tebi u baštinu, ono što se danas događa.
39 Priznaj ga danas, i reci u svom *srcu: GOSPOD je taj koji je Bog, gore u nebu i dolje na zemlji; nema drugog.
40 Čuvaj njegove zakone i njegove zapovijedi koje ti dajem danas za tvoju sreću i onu tvojih sinova poslije tebe, da ti produžiš svoje dane na zemlji koju ti GOSPOD Bog tvoj daje, za sve dane.

Tri grada utočišta u Transjordaniji

41 Tada Mojsije odvoji tri grada s one strane Jordana, prema izlasku sunca^[46],
42 kao mjesto utočišta za ubojicu koji ubije svojeg bližnjeg, jednog čovjeka kojeg kojeg nije od ranije mrzio. Sklanjajući se u jedan od tih gradova, ubojica će spasiti život^[47].
43 To su Beser{{Refl|48} u pustinji, na Visoravni, za Rubenove ljude, Ramod-Galad za one od Gadovih, i Golan u Bašanu za one Manasejeve.
44 Takav je Zakon koji Mojsije prenese sinovima Izraelovim.

Druga Mojsijeva besjeda

45 Evo ukaza, evo zakona i običaja koje Mojsije proglasi za sinove Izraelove po njihovom izlasku iz Egipta,
46 kad bijahu s one strane Jordana, u dolini nasuprot Bet-Peora. Bijaše to u zemlji Sihon^[49], kralj *Amorita, koji je stanovao u Hešbonu: Mojsije i sinovi Izraelovi bijahu ga potukli po svojem izlasku iz Egipta,
47 i bijahu zaposjeli njegovu zemlju i zemlju Oga, kralja Bašana - bijahu to dva kralja *Amorita, s one strane Jordana, na istoku sunca^[50] –
48 od Aroera, koji je na rubu klanaca Arnona, sve do brda Sion^[51], to jest do Hermona,
49 sa svom Arabom^[52], s one strane Jordana prema istoku, sve do mora Arabe pod obroncima Pisga.

Deset zapovijedi

5 1 Mojsije sazva sav Izrael i reče im: Saslušaj Izraele, zakone i običaje koje ću vam ja danas priopćiti na vaše vlastite uši; vi ćete ih upoznati i primijienjivati.
2 GOSPOD naš Bog je sklopio jedan *savez s nama u Horebu^[53].
3 Nije on s našim očevima sklopio taj savez, no s nama, s nama koji smo danas ovdje, svi živi.
4 GOSPOD je s vama licem u lice govorio na planini, iz sred vatre;
5 a ja, ja sam se tad držao između GOSPODA i vas, za priopćiti vam riječi GOSPODOVE, jer vi se bojaste vatre i ne bijaste se uspeli na planinu. On je rekao:
6 » Ja sam taj GOSPOD tvoj Bog, koji te izveo iz Egipta, iz kuće ropstva.
7 Ti nećeš imati drugih bogova nasuprot meni.
8 Ti nećeš praviti idole, ništa što ima oblik onoga što se nalazi gore u nebu, ovdje dolje na zemlji ili u vodama pod zemljom.
9 Ti se nećeš klanjati pred tim bogovima i nećeš im služiti, jer ja sam GOSPOD Bog tvoj, jedan ljubomoran^[54] Bog, koji progoni grijehove otaca kod sinova sve do u treći i četvrti naraštaj - ako li me mrze –
10 ali koji dokazuje svoju vjernost tisućama pokoljenja ako me vole i izvršavaju moje zapovijedi.
11 Ti nećeš bezrazložno^[55] izgovoriti imena GOSPODA tvojeg Boga, jer GOSPOD ne odrješava onome koji bezrazložno ime njegovo izgovori.
12 Da se čuva dan *šabata držeći ga svetim kako ti je to GOSPOD Bog tvoj zapovjedio.
13 Ti ćeš raditi šest dana, obavljajući sve svoje poslove,
14 ali sedmi dan, taj je šabat^[56] GOSPOD tvojeg Boga, ti nećeš obavljati nikakvog posla, ni ti, ni tvoj sin, ni tvoja kćer, ni tvoj sluga, ni tvoja sluškinja, ni tvoje govedo, ni tvoj magarac, niti ijedna tvoja životinja, ni useljenik kojeg imaš u svojim gradovima, da bi se tvoj sluga i sluškinja tvoja odmorili poput tebe.
15 Sjetit ćeš se da i ti bijaše robom u zemlji egipatskoj, i da te je GOSPOD tvoj Bog izveo snažnom i ispruženom rukom; zato ti je GOSPOD Bog tvoj zapovjedio da primjenjuješ dan *šabata.
16 Štuj svojeg oca i majku svoju, kako ti je to GOSPOD tvoj Bog zapovjedio, da bi se tvoji dani produljili i da budeš sretan na zemlji koju ti je dao GOSPOD Bog tvoj.
17 Ti nećeš počiniti ubojstva.
18 Ti nećeš počiniti preljube.
19 Ti nečeš počiniti otmice^[57].
20 Ti nećeš krivo^[58] posvjedočiti protiv bližnjeg svog.
21 Ti nećeš zažudjeti žene bližnjega svoga. Ti nećeš polakomiti se ni za kućom svojeg bližnjeg, ni njegovim poljima njegovim slugom, njegovom sluškinjom, njegovim govedom ili njegovim magaretom, niti bilo što što pripada bližnjemu tvome. «
22 Ove riječi, GOSPOD ih je rekao svem skupuna planini, iz sred vatre, oblaka i mrkle tmine, jednim snažnim glasom, i ništa nije dodavao; on ih je napisao na dvjema kamenim pločama, koje je predao meni.

Mojsije, glasnogovornik Boga

23 Kad ste saslušali glas koji je dolazio iz sred vatre, iz užarenja planine u vatri, sve vase plemenske poglavice i vaši *poglavari su se primaknuli k meni
24 i rekli su mi oni s vaše strane: « Evo nam je GOSPOD Bog naš pokazao svoju slavu i svoju veličinu, i mi smo čuli njegov glas iz sred vatre: danas mi smo vidjeli da Bog može govoriti čovjeku i ostaviti mu život!
25 A sada, zašto umrijeti progutan od te velike vatre? Ako nastavimo slušati glas GOSPODA našeg Boga, mi ćemo umrijeti.
26 Je li se ikad dogodilo jednom čovjeku da kao mi čuje glas Boga živog govoriti iz sred vatre, i da ostane u životu^[59]?
27 Tvoje je dakle približiti se i saslušati sve riječi GOSPODA, Boga našeg: ti, ti ćeš nam ponovo izreći sve ono što ti GOSPOD Bog naš bude rekao, a mi ćemo saslušati, mi ćemo to primijeniti. «
28 GOSPOD je čuo sve riječi koje vi uputiste meni; GOSPOD mi je rekao: »Ja sam čuo sve riječi koje ti je puk uputio: oni su dobro učinili rekavši sve to.
29 Da samo ostanu odlučni u bogobojaznosti i vječitom pridržavanju svih mojih zapovijedi, za svoju sreću i onu svojih sinova, za uvijek!
30 Idi im reći: Vratite se k šatorima svojim!
31 A ti, zadrži se ovdje sa mnom; ja ću ti reći svaku zapovijed, zakone i običaje kojima ćeš ih ti podučiti da bi ih primjenjivali u zemlji koju im dajem da ju zaposjednu. «
32 Vi ćete paziti da postupate kako vam je to zapovjedio GOSPOD Bog vaš, da ne skrećete ni desno ni lijevo.
33 Ići ćete uvijek putem koji vam je GOSPOD Bog vaš propisao, da biste ostali na životu da budete sretni i da produžite dane svoje u zemlji koju će te zaposjesti.

Ti ćeš voljeti Gospodina svojeg Boga

6 1 Evo zapovjedi, zakona i običaja što je GOSPOD Bog vaš zapovjedio da vas poučim primijenjivati u zemlji gdje ćete prijeći zaposjesti ju,
2 da bi se bojao GOSPODA svojeg Boga ti, tvoj sin i tvoj unuk, čuvajući svih dana svojeg života sve njegove zakone i njegove zapovijedi koje ti dajem, da se tvoji dani produže.
3 Ti ćeš slušati, Izraele, i pazit ćeš da ih primijenjuješ: tako ćeš ti biti sretan, a vi ćete postati vrlo brojni, kako ti je to obećao GOSPOD, Bog tvojih otaca, u jednoj zemlji bujnoj od meda i mlijeka^[60].
4 SLUŠAJ, Izraele! GOSPOD naš Bog je JEDAN GOSPOD^[61].
5 Ti ćeš voljeti GOSPODA svojeg Boga svim srcem svojim, svim svojim bićem, svom snagom svojom.
6 Riječi zapovijedi koje ti dajem danas bit će nazočne u tvom *srcu;
7 ti ćeš ih ponavljati^[62] svojim sinovima; ti ćeš ih govoriti kad budeš ostajao u domu svojem, kad budeš išao cestom, kad budeš lijegao i kad budeš ustajao;
8 načinit ćeš si jedan znak privezan na ruci, jednu oznaku stavljenu između svojih očiju^[63];
9 napisat ćeš ih ti na dovratcima svojeg doma i na ulazu u grad svoj.

Izrael ne smije zaboraviti svojeg Boga

10 Kad GOSPOD Bog tvoj bude te uveo u zemlju koju je prisegao tvojim očevima, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da će tebi dati - zemlju velikih i dobrih gradova koje ti nisi sagradio,
11 kuća punih svakovrsnim dobrim stvarima koje ti nisi tu stavio, nakapnica posve pripravnih koje ti nisi iskopao, vinograda i maslinika koje ti nisi zasadio - tada, kad ti budeš jeo do sitosti,
12 čuvaj se dobro da ne zaboraviš GOSPODA koji te izveo iz Egipta, iz kuće ropstva.
13 GOSPOD tvoj Bog je taj koga ćeš se bojati, on je taj kojem ćeš služiti, njegovo je ime prisega tvoja.
14 Vi nećete slijediti drugih bogova među onima od naroda koji vas okružuju,
15 jer GOSPOD tvoj Bog je jedan ljubomoran^[64] Bog usred tebe. Pazi dobro da se da se gnjev GOSPODA Boga tvojeg ne rasplamsa protiv tebe

, i da te ne istrijebi s površine zemlje.

16 Vi nećete stavljati na kušnju^[65] GOSPODA svojeg Boga kako ste to bili učinili u Massau.

17 Pažljivo ćete čuvati zapovijedi, ukaze i zakone GOSPODA svojeg Boga, ono što ti je propisao.

18 Činit ćeš ti ono što je pravo i dobro u očima GOSPODA vašeg Boga, da bi bio sretan i zaposjeo dobru zemlju koju GOSPOD je obećao prisegom tvojim očevima,

19 potiskujući daleko od tebe sve neprijatelje tvoje kako je to GOSPOD i obećao.

20 A sutra, kad će te tvoj sin upitati: » Zašto ti ukazi, ti zakoni i ti običaji koje vam je GOSPOD Bog naš propisao? «

21 tada, ti ćeš reći svojem sinu: » Mi bijasmo *Faraonovi robovi u Egiptu, ali, snažnom rukom, GOSPOD nas je izveo iz Egipta;

22 GOSPOD je pred našim očima načinio velike znakove i velika čuda na nesreću Egipta, Faraona i sve kuće njegove.

23 A mi, nas je izveo odande da bi nas uveo u zemlju koju je prisegom obećao našim očevima, da bi nama dao.

24 GOSPOD nam je zapovjedio primijenjivati sve te zakone i bojati^[66] se GOSPODA našeg Boga, da budemo sretni svaki dan, i da nas sačuva žive kao što smo to danas.

25 A mi ćemo biti pravedni ako pazimo primijenjivati svu tu zapovijed pred GOSPODOM našim Bogom kako nam je on to zapovjedio. «