Ekumenska Biblija - Poslovice Dio III. - Prijevod Tomislav Dretar

^[82]propada,

tko poštuje zapovijed bit će

nagrađen.

14 Poduka mudraca je zdenac života

za okrenuti se od zamki smrti.

15 Jedan pouzdan razum pribavlja

milost,

ali put podmuklih je nesvršiv

^[83].

16 Svaki razborit čovjek postupa u

skladu s poznavanjem stvari,

ali budala daje oduška ludosti svojoj.

17 Jedan opak glasonoša past će u

nevolju,

jedan odani izaslanik je jedno

ozdravljenje.

18 Bijeda i sramota onom koji prezire

odgoj;

koji vodi računa o upozorenju bit će

štovan.

19 Jedna ostvarena želja ugodna je duši;

budale se užasavaju odreći zla.

20 Tko ide s mudracima bit će mudar,

tko posjećuje budale naći će si zla.

21 Zlo proganja grješnike,

a dobro nagrađuje pravednike.

22 Čovjek dobra prenosi baštinu

sinovima svojih sinova,

ali iamnje grješnika je u pričuvi

za pravednike.

23 Brazde sirotih obiluju hranom,

ali neki propada zbog nedostatka

pravednosti

^[84].

24 Tko štedi batinu ne voli

sina svog,

ali onaj koji ga voli hiti kazniti ga.

25 Pravednik jede do sitosti,

ali trbuh opakih prazan je.

14 1 Jedna mudra žena je

sagradila svoju kuću, ali luda ju može

golim rukama srušiti.

2 Tko se ponaša s pravednošću boji se

GOSPODA

^[85],

tko se zavede prezire ga.

3 U riječima lude pupa oholost,

ali besjede mudrih njih štite.

4 Tko nema nikakve stoke sigurno

ima snopova u jaslama

^[86],

ali snaga goveda pribavlja obilne

prihode.

5 Jedan istinoljubiv svjedok ne vara,

lažni svjedok raspiruje laž.

6 Bezbožnik traži li mudrost? On ne

nalazi ništa;

ali za pametnog čovjeka

znanje je zadovoljstvo.

7 Udalji se od budale!

Kod njega nećeš prepoznati nikakve

pametne besjede.

8 Učiniti razumljivim svoje ponašanje,

to je mudrost razboritog čovjeka,

ali lukavština je ludost budala.

9 Budale se sprdaju grješci;

ali naklonost božanska je među

pravičnim ljudima

^[87].

10 Srce poznaje svoju vlastitu gorčinu,

a tuđinac ne može se pridružiti

njegovoj radosti.

11 Kuća opakih bit će uništena

dok šator pravičnog čovjeka bit će

napredan.

12 Netko pravičnim sudi svoje držanje,

ali na kraju računa ona ga odvede u

smrt.

13 Čak i u smijehu srce se ražalosti

i radost završi u tuzi.

14 Zabludjeli će brzo biti zasićen svojim

ponašanjem,

u tome je njemu čovjek dobra

nadmoćan.

15 Naivni vjeruje svemu što mu se kaže,

ali razborit čovjek napreduje s

razmišljanjem.

16 Mudri strahuje od zla o okreće se

od njega,

budala plane, puna sigurnosti.

17 Tko je hitar na gnjevu počini glupost

a čovjek prepreden

^[88]seučini

omraženim.

18 Naivni imaju u dijelu ludost,

znanost je kruna mudrih ljudi.

19 Zli će se poniziti pred dobrima,

a opaki će moljakati kod pravednih.

20 Nevoljni je omražen čak i kod svog

sudruga,

ali prijatelji bogatog su brojni!

21 Tko prezire svog bližnjeg griješi,

ali tko ima milosti za ponizne sretan

je.

22 Ne zastrane li oni koji snivaju zlo?

Ali vjernost i odanost je u onih koji

snuju dobro!

23 Svaki rad daje korist, ali brbljarija

ne postiže drugo do neimaštinu.

24 Njihovo bogatstvo je kruna mudrosti,

ludost budala samo je ludost.

25 Jedan istinoljubiv svjedok spašava

živote,

ali koji raspiruje laž zastrani.

26 Ima jedna moćna pouzdanost

u strahu od GOSPODA,

za svoju djecu on je utočištem.

27 Strah od GOSPODA je zdenac

života

^[89].

On odvraća zamke smrti.

28 Jedan brojan narod je čast za

kralja

ali opustošenje je gubitak za princa.

29 Tko je spor na gnjevu vrlo je

razuman,

Naprasit čovjek izlaže svoju ludost.

30 Jedno miroljubivo srce život je

za tijelo,

ali ljubomora je jedna gnjilež

za kosti.

31 Tko tlači slaboga vrijeđa njegovog

Stvoritelja,

ali tko ima milosrđa za sirotog

poštuje ga.

32 Opaki je uništen svojom zlobom,

ali, čak i u smrti, pravednik čuva

povjerenje.

33 Mudrost počiva u pametnom srcu,

ali među bezumnicima,

hoće li ona biti prepoznata?

34 Pravda veliča jedan narod,

ali grijeh je sramota naroda.

35 Naklonost kralja ići će u službu

promišljenog,

ali njegov gnjev bit će za onog kojem

je izvor sram.

15 1 Jedan umiljat odgovor stišava

gnjev, ali ranjavajuća riječ podiže

razdraženost.

2 Jezik mudrih čini znanost umiljatom,

ali ludost vrije u ustima budala.

3 Oči GOSPODOVE posvuda su,

promatrajući i opake i dobre.

4 Jedna okrepljujuća riječ je drvo

života!

Izopačenost upliće li se tuđ

To je užas.

5 Luda prezire odgoj oca svog,

tko vodi računa o upozorenju

promišljen je.

6 To je veliko blago kuća

pravednikova,

ali prihod opakog je nemir

^[90].

7 Usne mudrog šire znanje,

srce budala, to je sasvim druga

stvar!

8 *Žrtva opakih užas je GOSPODU,

on uživa u molitvi pravičnih.

9 Ponašanje opakih užas je GOSPODU,

ali on voli onog koji teži k pravdi.

10 Strog ukor za onog koji napusti put

^[91],

koji prezire opomenu umrijet će.

11 Donji svijet

^[92]i*Ponor pred

GOSPODOM su,

koliko više *srca ljudska!

12 Bezbožnik ne voli da ga se

upozorava,

on ne odlazi k mudracima.

13 Jedno radosno srce čini lice

ljubkim,

ali u tuzi duh je klonuo.

14 Jedno pametno srce traži znanje,

ali usta budale zadiru ludost!

15 Svi dani nesretnikovi loši su,

ali život sretnog čovjeka je

neprestana gozba!

16 Više valja malo dobara sa strahom od

GOSPODA

^[93]

nego velika riznica s brigama.

17 Više vrijedi jedan pladanj povrća

ondje gdje ima ljubavi

nego utvoljeno govedo začinjeno

mržnjom.

18 Naprasit čovjek izaziva svađu,

tko čuva svoju hladnokrvnost stišava

kavgu.

19 Put lijenih nije nikad ništa drugo do

trnjak,

ali put pravičnih ljudi je dobro

iskrčen.

20 Jedan mudar sin raduje oca,

ali budala prezire svoju majku.

21 Ludost raduje bezumnika,

ali tko je pametan ide ravno

svojim putem.

22 Naumi propadaju zbog nedostatka

promišljanja,

s brojnim savjetnicima oni će

izdržati.

23 Radost za jednog čovjeka u njegovim

duhovitim odgovorima!

Jedna riječ u pravo vrijeme, kako je

to dobro!

24 Put života vodi u vis promišljenog

čovjeka,

odvraćajući ga od Donjeg svijeta

^[94].

25 GOSPOD obara kuću oholima,

ali utvrđuje kamen međaš udovici

^[95].

26 Izopačeni proračuni su užas za

GOSPODA ,

ali dobrohotne su riječi čiste.

27 Tko vrši otimačinu baca nevolju kod

sebe,

ali tko mrzi podmićivanje živjet će.

28 Pravednik razmisli prije no što će

odgovoriti,

ali opaki će povraćati bezumnosti.

29 GOSPOD se drži na udaljenosti od

opakih,

ali on sluša molitvu pravednih.

30 Jedan bistar pogled daje duboku

radost,

jedna dobra vijest daje snagu.

31 Tko podaje pažljivo uho spasonosnom

upozorenju stanovat će među

mudracima.

32 Tko odbacuje odgoj prezire sam sebe,

ali tko sluša upozorenje stječe zdrav

razum.

Gospodin u svakodnevnom životu

33 Strah od GOSPODA je jedna uputa

mudrosti;

prije slave: poniznost.

16 1 Čovjeku naum;

GOSPODU odgovor

^[96].

2 Svi čovjekovi putovi, čisti su u

njegovim očima

^[97]

ali GOSPOD je taj koji važe *srca.

3 Izloži svoj čin GOSPODU i tvoji

će se naumi ostvariti.

4 GOSPOD je sve učinio s

namjerom,

čak i opakog za dan nevolje.

5 Svaki oholica užas je za GOSPODA,

na kraju računa on neće ostati

nekažnjen.

6 Grješka je izbrisana vjernošću i

odanošću,

a okreće se od zla strahom od

GOSPODA

^[98].

7 Kad GOSPOD uživa u nečijem

on s njim čak i neprijatelje pomiruje.

8 Bolje vrijedi malo dobra s pravdom

nego obilni prihodi bez pravičnosti.

9 Srce čovjekovo proučava svoj put,

ali GOSPOD je taj koji

učvršćuje njegove korake.

Povodom kraljeva

10 Proročanstvo na usnama kralja

^[99],

kad on bude sudio to će biti bez

pristranosti.

11 U GOSPODA bič i točna vaga,

a svi su tereti njegova stvar.

12 Činiti zlo užas je u kraljeva,

jer prijestolje se učvršćuje

pravdom.

13 Naklonost kraljeva pristaje

pravednim usnama;

oni vole one koji govore pravično.

14 Gnjev kralja, otprema ubojica

^[100]!

Ali, jedan mudrac može ga stišati.

15 Kad je lice kralja blistavo, to je život!

a njegova naklonost je kao

oblak proljetne kiše

^[101].

Društveni život i moral

16 Steći mudrost vrijedi više nego suho

zlato,

steći pamet povoljnije je i od srebra.

17 Put pravičnih ljudi skreće od zla;

tko hoće zaštititi svoj život

pazi na svoje ponašanje.

18 Prije propasti, ima oholost;

prije pogrešnog koraka, nadmenost

^[102].

19 Bolje vrijedi smjestiti se skromno s

poniznima

nego dijeliti dobi s oholima.

20 Tko zrelo promisli o jednom poslu

tko se pouzda u GOSPODA,

sretan li je!

21 Tko ima jednu mudru presudu

može biti nazvan pametnim;

blage riječi su uvjerljivije

^[103].

22 Zdrav razum je izvor života

za onog tko ga ima;

ali kažnjavanje ludaka,

to je ludost.

23 Suđenje mudraca čini njegove riječi

promišljenima;

njegov je razgovor uvjerljiviji.

24 Ljubazne riječi su zdjela meda;

to je ugodno nepcu, spasonosno

tijelu.

25 Netko sudi pravičnim svoje držanje,

koje, na kraju računa, odvodi u smrt.

26 Glad navodi radnika raditi,

usta su ta koja ga guraju.

27 Ništarija smišlja zlo,

ima na njegovim usnama jedan

proždirući oganj.

28 Izopačen čovjek izaziva svađe

a klevetnik dijeli prijatelje.

29 Silnik nadmudruije svog sudruga

za odvesti ga na loš put.

30 Tko, izmišljajući loše poteze,

zatvara oči

i stišće usne

^[104], već je počinio zlo.

31 Sijede kose su jedna prekrasna kruna;

susreće ih se na putovima pravde

^[105].

32 Tko je spor na ljutnji

vrijedi više od jednog junaka.

tko je gazda nad sobom valja više

no jedan osvajač.

33 Miješaju se kocke u kupi

^[106],

ali kakva god da je njihova odluka,

ona dolazi od GOSPODA.

17 1 Više vrijedi jedan komad

suhog kruha i spokoj nego jedna kuća

puna gozbi i svađa.

2 Jedan mudar sluga zamijenit će sina

koji nanosi sramotu

i baštinit će s braćom.

3 Ima jedno skrovište za srebro

i jedna komora za zlato,

ali GOSPOD je taj koji iskušava

*srca.

4 Zločinac pažljivo sluša nepravične

usne,

lažljivac podaje uho pogubnom

jeziku.

5 Tko se sprda sa siromahom vrijeđa

njegovog Stvoritelja;

tko se raduje jednoj nesreći

neće ju počiniti nekažnjeno.

6 Kruna pradjedova, to su njihovi unuci

a ukras sinovima, njihov otac.

7 Jedan probitačan govor ne odgovara

glupom čovjeku,

iz jačeg razloga jedan lažljiv

govor jednom plemenitašu.

8 Jedan poklon je čarobni kamen

^[107]

očima koje njim raspolažu;

kamo god se okrene, to je uspjeh.

9 Tko traži prijateljstvo zaboravlja

pogrješke;

sjetiti ih se razdvaja prijatelja.

10 Jedan ukor ima više utjecaja na pa-

metnog čovjeka no stotinu udaraca

na jednu budalu.

11 Opaki ne traži drugo do pobunu,

ali protiv njega jedan okrutni

glasonoša bit će razvezan

^[108].

12 Bolje vrijedi naići na jednu medvjedicu

kojoj su oteti mladunci

nego na jednu budalu punu ludosti.

13 Onom koji vraća zlo za dobro,

nesreća neće napustiti njegovo

boravište.

14 Započeti jednu svađu to je otvoriti

jednu ustavu

^[109]:

prije nego se raspali svađa, napusti!

15 Opravdati jednog krivca ili dopustiti

da jedan pravednik bude okrivljen to

su dva užasa GOSPODU.

16 Čemu srebro u ruci budale?

za steći mudrost? Ali njegova pamet

je nikakva!

17 Jedan prijatelj voli u svako vrijeme,

ali jedan je brat rođen za onog

u nevolji

^[110].

18 To je jedan bezumnik koji plješće u

ruku

^[111]zabiti jamcem prema bližnjem

svom.

19 Tko voli svađu voli grijeh;

tko nadograđuje vrata

^[112]svojatraži

uništenje.

20 Izopačen duh neće naći sreću,

i tko se zapliće u svoje besjede

past će u nevolju.

21 Tko porodi jednu budalu, muka

njemu,

a otac jedne lude neće se radovati

njoj.

22 Jedno srce pretpostavlja izliječenje,

jedan ožalošćen duh sasušuje udove.

23 Opaki prihvaća potplaćivanje u

tajnosti

za izokrenuti pravicu iz njenog

24 Mudrost se čita na licu pametnom

čovjeku, ali oči budale upiru

do na kraj zemlje

^[113]!

25 Jedan bezuman sin tuga je za svog

oca,

gorčina za onog tko ga je porodio.

26 Kazniti pravednog nije uopće dobro;

udarati časne ljude ide protiv pravde.

27 Tko pazi što govori pun je znanja;

a koji čuva svoj mir razuman je

28 Čak i jedna luda, ako šuti, može

biti smatrana mudrim,

za nekog pametnog ako čuva svoje

usne zatvorenim.

18 1 Sebičnjak slijedi samo svoje

želje;

on se razdražuje protiv svakog

2 Budala ne uživa u pameti,

već u izlaganju svojeg mišljenja.

3 Da dođe opaki, doći će također

besramlje, i s prijezirom, uvrjeda.

4 Ljudske riječi su duboke vode,

jedan potok koji se prelijeva, jedan

zdenac mudrosti

^[114].

5 Nije dobro povratiti čast opakom

zabacujući pravednika tijekom

suđenja.

6 Usne budale izazivaju svađu,

njegova usta pozivaju na udarce.

7 Usta budale su njegova propast,

njegove usne su zamka za njega

samog.

8 Klevetničke riječi su kao slastice;

one poteku sve do dna utrobe.

9 Onaj koji postane nemaran u svom

poslu već je brat uništavatelju.

10 *Ime GOSPODOVO je jedna moćna

tvrđava;

pravedni k njoj ide i tu se nalazi u

sigurnosti.

11 Dobra bogataševa su njegov tvrdi

grad;

u njegovoj mašti to je jedan

nedostupni bedem.

12 Prije rušenja, ljudski duh je pun

oholosti;

prije slave poniznost.

13 Tko odgovara prije no sasluša:

čista ludost, i sramota za njega!

14 Čovjekov moral nadmašuje bolest;

ali, ako je taj moral skršen, tko će ga

ponovo podići?

15 Jedno pametno *srce stječe saznanje,

a uho mudraca ga traži.

16 Poklon od jednog čovjeka stavlja

njega u ugodu

i uvodi k odličnicima.

17 Prvi govoriti u svojoj parbini čini se

pravedno;

dođe protivna stranka, ona ga ospori.

18 Bačene kocke prekidaju svađu

^[1115],

one presijecaju među moćnicima.

19 Jedan uvrijeđen brat je nedostupniji

no utvrđen grad;

i svađe su čvrste kao zasun na

glavnoj kuli.

20 Iz ploda svojih riječi svatko izvlači

svoju hranu;

njegov govor njemu donosi čime će

se nasititi.

21 Smrt i život ovise o govoru,

tko ga voli moći će jesti njegov plod.

22 Tko je našao jednu ženu našao je

sreću;

on je dobio naklonost GOSPODOVU.

23 Siromah govori preklinjući,

bogati odgovara s tvrdokornošću.

24 Tko ima mnogo drugova bit će

raskomadan

^[116];

ali takav prijatelj je privrženiji od

brata.

19 1 Više vrijedi jezdan siromah

koji se ponaša pošteno nego čovjek

podmuklog govora koji je samo jedna

budala.

2 U jednoj nepromišljenoj želji sigurno

nema ničeg dobrog i tko sunovrati

svoje korake čini jednu grješku.

3 Ludost jednog čovjeka skršit će

njegovu sudbinu dok će se on bijesno

oboriti na GOSPODA.

4 Bogatstvo umnožava broj prijatelja,

ali nejaki je odsječen čak i od svog

prijatelja.

5 Ne bude se lažnim svjedokom

nekažnjeno, a tko propovijeda

laži neće izmaći.

6 Brojni su oni koji laskaju u lice

jednom odličniku,

i svi su prijatelji onom koji dijeli

poklone.

7 Sva njegova braća mrze siromahe,

s jačeg razloga njegovi se prijatelji

udaljuju od njega.

Dok on još besjedi, njih više nema

tu

^[117]!

8 Tko stječe od suđenja voli sam sebe;

tko čuva razum naći će dobro.

9 Ne bude se lažnim svjedokom

a tko propovijeda laži

izgubi se.

10 Ne odgovara budali živjeti u

zadovoljstvu,

još manje robu zapovjedati

prinčevima.

11 Zdrav razum usporava njegov gnjev,

a njegova slava, to je prijeći preko

uvrjede.

12 Gnjev kraljev je kao rika lavlja,

ali njegova naklonost kao rosa na

travi.

13 Jedan bezumni sin je pokora za svog

oca;

svađe žena: jedan žlijeb koji ne

14 Jedna kuća i dobra su baština od

otaca,

ali razborita žena je dar

GOSPODOV.

15 Ljenost tone u drijemež,

i stomak nehajnog je gladan.

16 Tko čuva zapovijedi čuva sam sebe,

tko je nemaran svojem vlastitom

ponašanju umrijet će.

17 Onaj koji ima samilosti za siromaha

pozajmljuje GOSPODU, koji će mu

vratiti.

18 Ukori svog sina, jer ima nade

^[118],

ali ne raspaljuje se toliko da umre.

19 Jedna žestoka srdžba sadržava jednu

kaznu;

ako ju izuzmeš, navodiš

ponavljati.

20 Slušaj savjet, prihvati poslušnost,

da najzad postaneš mudar.

21 Brojni naumi u srcu ljudskom!

ali samo nacrt GOSPODOV će

opstati.

22 Ono što se želi od jednog čovjeka jest

vjernost;

također, bolje vrijedi jedan siromah

no jedan lažac.

23 Strah od GOSPODA vodi u život

i, ispunjen, prolazit će noći bez

posjete nevolje.

24 Ljenčina tura svoju ruku u pladanj,

ali ne prinosi ju k ustima.

25 Udari sprdača, zvekan će postati

razborit;

ukori pametnog čovjeka, on će

razumjeti ono što je znanje.

26 On čini nasilje ocu svom i bježi

od majke svoje,

sin koji uzrokuje sram i beščašće.

27 Prestani, sine moj, biti pokoran

jednoj poduci:

to će biti za lutati izvan besjeda

znanja

^[119].

28 Jedna ništarija pozvana svjedočiti

ruga se pravu;

usta opakih napasaju se nepravdom.

29 Kažnjavanja su uspostavljena za

sprdače,

a udarci za leđa budala.

20 1 Vino je rugač, alkohol bukač:

tko se pusti opiti od njih neće moći

biti mudar.

2 Kao što čini rika lava, tako strah

kraljev

^[120];

tko njega razdražuje dovodi u

opasnost život svoj.

3 Suzdržavati se svađa čast je za

čovjeka,

ali sve lude imaju glavu blizu kape

^[121].

4 Kako je sad zima, lijeni neće orati,

ali o žetvi on će tražiti, a neće naći

ništa.

5 Misli u *srcu ljudskom su duboke

vode!

razuman će čovjek crpiti otuda.

6 Ima mnogo ljudi o kojima se kaže da

su vjerni:

ali, jedan čovjek pouzdan, tko će

njega naći?

7 Pravednik ide časno svojim putem,

sretni sinovi njegovi poslije njega!

8 Kralj, kad sjedi u sudištu,

pogledom razabire svako zlo.

9 Tko može reći: Ja sam očistio srce

svoje, ja sam čist od svog grijehađ

10 Dvije težine, dvije mjere

i jedno i drugo užas su u GOSPODA.

11 Prepoznaje se, sigurno, po svojim

djelima, ako je njegovo djelo čisto

i ako je pravedno.

12 Uho za slušati, oko za vidjeti,

GOSPOD je oba načinio.

13 Ne ljubi sna da te osiromašio ne bi;

drži svoje oči otvorenima

ako se hoćeš kruha najesti.

14 Kupac kaže: » Slabo, loše!«

ali odlazeći, on si čestita.

15 Zlato i koralj obiluju;

ali jedan govor pun znanja,

kakva rijetka stvar.

16 Uzmi njegov ogrtač

^[122]jerje jamčio tu-

đinu; zadrži mu jamstvo, jer je

jamčio

jednoj tuđinki.

17 Drži se tečnim kruh laži:

ali,

jedanput usta kad su puna, to

je šljunčara!

18 Čini svoje nakane s razmišljanjem,

bit ćeš siguran u sebe;

vodi rat dobro proračunavajući.

19 Tko odkrije tajnu čini izdaju;

nemaj dakle odnosa s onim tko

20 Tko kune oca i majku,

njegova se svjetiljka

^[123]gasiu sred

tmina.

21 Jedno imanje dobijeno s mnogo

hitnje u početku neće u nastavku

moći biti blagslovljeno.

22 Ne reci: » Vratit ću zlo za ono što mi

je učinjeno!«

Radije uzdaj se u GOSPODA i on

će te spasiti.

23 Težina i težina

^[124]suužas u GOSPODA;

lažne vage, to nije dobro.

24 Zahvaljujući GOSPODU, koraci

čovjekovi su osigurani;

ali on, kako bi mogao razumjeti

kamo on to ideđ

25 To je jedna zamka za čovjek reći

nerazborito: To je sveto

^[125]!

Kao što je, nakon zavjetovanja,

razmišljati